Aung San Suu Kyi (75) nikada zvanično nije bila predsjednica Mjanmara (bivša Burma). Naime, to ne dozvoljava ustav ove azijske države jer ima djecu koja nisu državljani ove azijske zemlje. Formalno, ali u praksi Aung San Suu Kyi je bila liderka Mjanmara, obavljala je visoke državne funkcije, sve do jutrošnjeg državnog udara kojeg je izvela vojska nakon čega je uhapšena.

Kroz njen cijeli život provlači se vojska, otac joj je bio slavni general Aung San, koji je ubijen kada je imala svega dvije godine. Na prestižnom brtitanskom univerzitetu Oxford studirala je filozofiju, politiku i ekonomiju. Upravo je na britanskom otoku upoznala supruga, akademika Michaela Arisa. Živjela je i u Japanu, a u Mjanmar se vratila u drugoj polovini osamdesetih godina prošlog vijeka. Bilo je to vrijeme političke krize u zemlji, a Aung San Suu Kyi predvodila je desetine hiljada demonstgranata, prije svega studenata, koji su tražili demokratske reforme i svrgavanje vojne hunte.

VEZANI TEKST – Vojska preuzela vlast u Mjanmaru, uhapšena predsjednica koja je odgovorna za genocid nad muslimanima  

– Nisam mogla, kao kćer svoga oca, ostati nedirnuta dešavanjima – kazale je tom prilikom.

Završila je u kućnom pritvoru, a na izborima 1990. koje je nekako dozvolila vojska njena Nacionalna liga za demokratiju (NLD) osvaja pobjedu. Vojska nije dozvolila promjenu vlasti, pa je Aung San Suu Kyi ponovo preselila u kućni pritvor.  U narednih 15 godina proteklo joj je u kućnom pritvoru i prividnoj slobodi. U tom periodu umro joj je muž, a djecu nije mogla viđati. Vratila se aktivno u politiku 2012. godine, a 2017. došla je u žižu svjetske javnosti zbog genocida nad Rohinjama.

– Moja vlada radi sve što može kako bi zaštitila sve stanovnike države Rakhine. Moramo se brinuti za svoje građane, moramo se brinuti za svakoga ko je u našoj zemlji, bez obzira na to jesu li ili nisu naši građani. Naravno, naši resursi nisu potpuni i adekvatni kao što bismo htjeli, no dajemo sve do sebe i želimo osigurati da svi imaju pravo na zakonsku zaštitu – rekla je tih krvavih dana Aung San Suu Kyi, ali nije htjela izgovoriti ime naroda nad kojim se čine zločini.

Svjetski intelektulaci i političari pokrenuli su peticiju da joj se oduzme Nobelova nagrada, potpisalo ju je više od 370.000 ljudi, ali to se nije dogodilo.

O njoj je snimljeno mnogo dokumentarnih filmova, pa čak i jedan igrani koji je režirao slavni Luc Besson. 

Mjanmarska, većinom budistička zemlja, protjerala je oko 700.000 Rohinja muslimana u susjedni Bangladeš tokom 2016. i 2017. godine. Komisija za utvrđivanje činjenica UN-a je zločine opisala kao genocid, ali Mjanmar negira optužbe i tvrde da su im cilj bili samo teroristi. Ipak, bestijalnost kojom su ubijali i mučili civile, vidio je cijeli svijet.