Također je, kako se navodi, Lukašenko naredio i uzlijetanje borbenog aviona MiG-29 kako bi dopratio avion “Ryanaira”.

Ovaj incident, koji su mnogi nazvali otmicom i aktom državnog terorizma, naišao je na oštru osudu evropskih i svjetskih zvaničnika. Jedan od glavnih opozicionih blogera Protaševič je letio od Atine do Vilnjusa, prijestonice Litvanije, kada je avion prisilno sletio u Minsk nakon navodne dojave o bombi, koja se ispostavila kao lažna. Pravi razlog ovog incidenta bio je upravo Protaševič.

A ko je zapravo Roman Protašević, zbog kojeg je Bjelorusija izazvala ozbiljan međunarodni incident? Stanovnik je Minska, no u posljednje vrijeme živi u Litvaniji. Za bjeloruske medije radio je osam godina, a 2015. je zajedno sa Stepanom Putilom osnovao YouTube kanal Nexta, koji se 2017. preselio na Telegram. Kasnije je postao glavni urednik drugog Telegram kanala, koji je u Bjelorusiji prepoznat kao ekstremistički – Brain Belarus, koji je “pokrivao” proteste. Protaševič sada radi za Belamovu, drugi Telegram kanal.

Na spisku terorista

Bjelorusija ga je stavila i na spisak terorista i za njim raspisala međunarodnu potjernicu, a u toj zemlji terete ga i za organizovanje masovnih nereda u Minsku i podsticanje društvenog neprijateljstva prema predstavnicima vlasti i policije. On je negirao ove optužbe, ali ukoliko bude osuđen, mogao bi da se suoči s 15 godina zatvora.

Putnici iz aviona “Ryanaira”, koji je u nedjelju prinudno sletio u Minsk, ispričali su kako se jedan od putnika, tj. Protašević, uhvatio za glavu kada je avion napravio manevar. Navodno je jednom od putnika koji je sjedio do njega kazao da mu prijeti egzekucija. Uspaničio se, ali i smirio kada je policija ušla u avion. Izdvojili su ga sa strane a njegove su stvari bacili na pistu.

Predstavnici opozicije ističu da je život Protaševića ozbiljno ugrožen. Problem je, naime, u tome što zatvorenici u Bjelorusiji dobijaju nove optužbe i u pritvoru, a nimalo mu ne ide u prilog to što slovi za ličnog neprijatelja Lukašenka. Protašević je bio jedna od najuglednijih figura koje su govorile o kršenjima ljudskih prava u Bjelorusiji.

Bjelorusija je jedina zemlja u Evropi u kojoj se izriču i izvršavaju smrtne kazne nad ljudima starosti između 18 i 65 godina. Takvih nije bilo u 2020. godini, ali su 2019. godine dvije izvršene.

Generalni direktor irske avio-kompanije “Ryanair” Michael O’Leary nazvao je “otmicom u organizaciji države” odluku bjeloruskih vlasti da prinudno spuste u Minsk avion “Ryanaira” i uhapse jednog od putnika, Romana Protaševiča. Dodao je kako izgleda da su vlasti htjele da uhapse novinara i osobu koja je bila s njim.

Vlade širom Evrope reagovale su  sa zgražanjem na ovaj incident. Evropska unija razmatra kaznene mjere, uključujući sankcije odgovornim za incident, kao i zabrane slijetanja avionima bjeloruske državne aaviokompanije Belavia na sve aerodrome članica bloka i objavu zračnog prostora iznad Bjelorusije zonom zabranjenih letova.

Zatvaranje zračnog prostora

Čelnici u Latviji i Francuskoj već insistiraju na zatvaranju bjeloruskog zračnog prostora za međunarodne letove, uključujući i preusmjeravanje letova aviokompanija Wizz Air i Air Balti, dok je poljska aviokompanija LOT saopćila da priprema planove promjene ruta. Belgija i Češka Republika pozvale su bjeloruske ambasadore u svojim zemljama radi razgovora o prinudnom slijetanju, kao i zbog poziva na oslobađanje Protaševiča.

Britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab izjavio je da bi se vijeće Međunarodne organizacije za civilnu avijaciju trebalo sastati da “razmotri režimsko kršenje međunarodnih pravila o zaštiti sigurnosti u civilnoj avijaciji”. Ambasadori članica NATO-a raspravljat će o tom pitanju u utorak.

Portparol bjeloruskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je da je bivša sovjetska republika otvorena za međunarodnu istragu prinudnog slijetanja, ali je branio bjeloruske akcije, rekavši da su one u potpunosti poštovale sva međunarodna pravila, i odbacio je kritike EU. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov zatražio je “odlučnu procjenu” incidenta, navodeći da su se već pojavili pozivi za sankcijama nakon procedure koja se, kako je rekao, odvijala u skladu s međunarodnim smjernicama.