Bio je to najnoviji pokušaj Kine da suzbije rastuće tržište digitalne trgovine. Prema toj zabrani, takve institucije, uključujući banke i internetske kanale za plaćanje, ne smiju klijentima nuditi nikakve usluge koje uključuju kriptovalute, poput registracije, trgovanja, obračuna i namire, izjavila su u zajedničkom saopćenju tri industrijska tijela.

– U posljednje vrijeme cijene kripto valuta naglo su porasle i strmoglavo pale, a spekulativno trgovanje kriptovalutama se odskočilo, ozbiljno narušavajući sigurnost imovine ljudi i remeteći normalan ekonomski i financijski poredak – navodi se u saopćenju.

Kina je zabranila kripto razmjenu i početnu ponudu kovanica, ali pojedincima nije zabranila držanje kriptovaluta.

Institucije ne smiju pružati usluge štednje, povjerenja ili zalaganja kriptovaluta, niti izdavati financijske proizvode povezane s kriptovalutom, navodi se u saopćenju.

Potezi nisu bili prvi potezi Pekinga protiv digitalne valute. Kina je 2017. godine zatvorila svoje lokalne berze kriptovaluta, ugušivši špekulativno tržište koje je činilo 90 posto globalne trgovine bitcoinima.

U julu 2019. godine Narodna banka Kine izdala je saopćenje u kojem kaže da će blokirati pristup svim domaćim i stranim mjenjačnicama kriptovaluta i web mjestima s početnim ponudama kovanica, s ciljem suzbijanja svih trgovina kriptovalutama zabranom stranih berzi.

Izjava je također naglasila rizike trgovanja kriptovalutama, rekavši kako virtualne valute “nisu podržane stvarnom vrijednošću”, njihovim se cijenama lako manipulira, a ugovori o trgovanju nisu zaštićeni kineskim zakonom.