Konačna presuda Ratku Mladiću, prvostepeno osuđenom ratnom zločincu, pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) u Hagu bit će objelodanjena 8. juna. Prvostepenom presudom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) prije četiri godine, Mladić je osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti u 15 općina u Bosni i Hercegovini, opsadu, snajpersko djelovanje i terorisanje građana Sarajeva od 1992. do 1995. i držanje pripadnika mirovne misije UN-a kao talaca tokom NATO bombardovanja.

– Moja očekivanja su da će prvostepena presuda biti potvrđena, da će mu biti potvrđena kazna doživotnog zatvora, tako da ne mislim da će biti nekih iznenađenja po pitanju kazne i navoda iz presude – navela je Žanić.

Od 11 tačaka optužnice, Mladić nije osuđen po jednoj, za genocid u šest bosanskohercegovačkih općina u kojima su u ratnom periodu jedinice pod njegovom komandom imale kontrolu i činile zločine nad nesrpskim stanovništvom. Među tim općinama je i Prijedor.

Prema riječima izvršne direktorice FHP-a, neutvrđivanje postojanja genocida u tih šest općina jeste bio najkontroverzniji dio presude i svi su se pitali iz kog razloga je Prvostepeno vijeće odlučilo da presudi da su se tu desili brojni zločini, ali da tu nije bilo genocida, odnosno da nisu utvrdili genocidnu namjeru.

– Ne očekujem da će taj dio presude biti promijenjen, jer podsjetila bih da ni u drugim presudama Haškog tribunala nije utvrđen genocid u tih šest bosanskih općina, uključujući i općinu Prijedor, tako da ne vjerujem da će se to desiti u drugostepenoj presudi Mladiću – kaže Žanić.

Presuda dolazi sedmicu nakon što je u Bosni i Hercegovini obilježen Dan bijelih traka, podsjećanje na zločine nad više od tri hiljade nesrpskih civila ubijenih u Prijedoru 1992. godine, među kojima je, prema podacima Saveza logoraša BiH, bilo 102 djece.

Na taj dan, FHP je predstavio 14. dosje koji se odnosi na ulogu 43. motorizovane brigade u Prijedoru koja je djelovala pod okriljem Vojske Republike Srpske.

– Mi smo odmah tog dana, baš na Dan bijelih traka podnijeli krivičnu prijavu protiv nekoliko komandanata 43. brigade, komandanta brigade Vladimira Arsića i njegovog zamjenika Radmila Zeljaje i još nekoliko oficira Vojske RS-a. Međutim, mi do danas nemamo nikakvu informaciju iz Tužilaštva za ratne zločine. Također smo im kao i svih naših prethodnih 13 dosjea poslali i ovaj, tako da oni imaju u to uvid. Ne očekujem razvoj događaja po tim krivičnim prijavama, jer ni po drugim krivičnim prijavama nisu postupali, a prošlo je kratko vrijeme da bismo imali bilo kakvu informaciju od njih – ocijenila je Žanić.

Kako je pojasnila, u brojnim predmetima pred Haškim tribunalom sada postoji određeno pravno shvatanje iz kog razloga u tim općinama nije utvrđeno postojanje genocida.

– Konkretno, u predmetu protiv Ratka Mladića uveden je taj standard brojnosti odnosno da u Prijedoru muslimani jesu bili ubijeni, ali da nije dostignut taj određeni broj da bi se to smatralo za genocid kao što je to bio slučaj u Srebrenici. Međutim, ako govorimo o srbijanskom sudu, odnosno srbijanskom Tužilaštvu za ratne zločine ne vjerujem da će biti podignuta, barem ne u skorije vrijeme bilo kakva optužnica za genocid, jer od postojanja Tužilaštva za ratne zločine, a već je to sada punih 17 godina, nikada nije podignuta optužnica za genocid, već isključivo samo za ratne zločine. Ovaj trenutno postupak koji se vodi za Srebrenicu pred sudom u Srbiji i to djelo iako se radi o ubistvu 1.313 ljudi nije kvalifikovano kao genocid, već kao ratni zločin – navela je Žanić.

Ona je kazala i da ne vjeruje da će pravosnažna presuda Mladiću utjecati na odnose u regionu.

– Ne vjerujem da će presuda utjecati na odnose u regionu, jer su oni toliko pogoršani posljednjih godina i opterećeni raznim problemima, da mi se čini da iako sada u medijima vidimo da dosta ljudi sada priča o presudi Mladiću, fundamentalno mislim da se niko neće potruditi da zaista pročita šta piše u toj presudi već će ostati to sve na nivou špekulacija. U Srbiji će koristiti njegov argument da je on samo branio srpski narod, dok će u Bosni on biti okarakterisan kao ratni zločinac što on i jeste, tako da ne vjerujem da će doći do kardinalnih pomaka i rješavanja problema u regionu koji postoje, a tiču se ove teme – zaključila je Žanić.

Na prvostepenu presudu od 22. novembra 2017. godine žalili su se i Haško tužilaštvo i Mladićeva odbrana. Žalbeni postupak sproveden je u avgustu prošle godine. Odbrana je, u skladu s ponašanjem branjenika tokom sudskog postupka u kojem je sve vrijeme negirao navode optužnice, predložila da se poništi presuda doživotnog zatvora ili da se ide u novo suđenje.

Haško tužilaštvo je zatražilo da Apelaciono vijeće proglasi krivim Mladića za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u općinama Foča, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most, Ključ i Vlasenica. Radi se o jedinoj tački optužnice po kojoj Mladić nije proglašen krivim u prvostepenoj presudi.