– Što se tiče broja novozaraženih, u posljednje vrijeme bilježimo dobar trend pada, no gledajući u apsolutnim brojevima i dalje imamo nekoliko hiljada oboljelih pa ne možemo reći da nam je epidemiološka situacija jako dobra. No bilježimo pad. Brojevi umrlih i hospitaliziranih uvijek nešto kasne pa ćemo te trendove vidjeti s odmakom, no nazire se da je trend hospitaliziranih u blagom padu – kazala je Lovrić Makarić, prenosi Index.hr.  

Dodala je i kako se trenutno intenzivno prati indijski soj.

– Indija ima otegotnu situaciju da se osim indijskog širi i britanski soj. U Indiji i slabo pridržavanje mjera doprinosi situaciji. U Hrvatskoj dosad nismo imali slučaj indijskog soja te smo vrlo rano pokušali svesti rizik na najmanju moguću mjeru, naime, sve osobe koje nam dolaze s iz Indije moraju imati negativni PCR-test i moraju odraditi 14-dnevnu karantinu – kazala je Lovrić Makarić.

Navela je kako nema razloga za posebnu zabrinutost što se tiče učinkovitosti vakcinacije u Hrvatskoj.

– Od februara je Hrvatska u saradnji s američkim CDC-jem i određeni broj uzoraka šalje se na sekvencioniranje. Vidimo da od početka februara dominira britanski soj. Imali smo sporadičnih slučajeva južnoafričkog soja, ali radilo se o importiranim slučajevima i nije došlo do daljnjeg širenja bolesti – navodi epidemiologinja.

“Važno je istaknuti da virusi općenito mutiraju i to nije samo za COVID vezano. No bitno je mutiraju li toliko da utječu na kliničku sliku. U posljednje vrijeme bilježimo da postoje neke mutacije koje utječu, no ima mutacija koje ne utječu ni na kliničku sliku ni na vakcinaciju. Mi posljednjih sedmica bilježimo značajan broj vakcina koje dolaze. Očekujemo da će broj pvakcinisanih rasti. Jučer je vakcinisana milionita osoba – dodala je.

Zasad su imali 95 neuspjeha vakcinacije, najviše na Pfizerovu vakcinu. 

– Od samog početka vakcinacije bilježimo puno veći interes od količina vakcina koje nam dolaze. Imamo 30 posto populacije koja je primila najmanje jednu dozu. To se odnosi na odraslu populaciju. Ti svi postoci zasigurno će rasti. Sjećate se kako smo u početku epidemije imali problema u domovima penzionera, no sada bilježimo puno bolju situaciju koja pokazuje da vakcine imaju veliki utjecaj na kontrolu epidemije, kao i da su sigurna – kazala je Lovrić Makarić.

Dodala je kako za sada nisu rađena istraživanja o tome ko se tačno ne želi vakcinisati pa ne zna o kojoj strukturi ljudi se radi. Nuspojave su i dalje one uobičajene, vezane za sve vakcine, i prolaze unutar nekoliko dana.

– Što se tiče pojma neuspjeh vakcinisanja, to definiramo kao situaciju gdje je osoba imala laboratorijski dokaz da je oboljela nakon obje doze. Neuspjeh se računa ako je ta infekcija nastupila 14 dana nakon primanja druge doze. Zasad smo imali 95 neuspjeha vakcinacije, najviše na Pfizerovu vakcinu. To je posljedica činjenice da smo Pfizer prvi počeli primjenjivati i najviše u Hrvatskoj. Uglavnom se radi o osobama koje su imale asimptomatsku bolest, potvrđeni su PCR-testom, ali uglavnom nisu imali kliničku sliku, ili se radilo o blagim infekcijama – objasnila je.