Posjeti Crnoj Gori članova Predsjedništva BiH nije se pridružio predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a na ovaj način Đukanović je komentirao veto koji je Dodik povukao kada se na sjednici Predsjedništva BiH razmatralo upućivanje službenog poziva Đukanoviću da posjeti BiH.

Kaže da je stav o prijateljskim odnosima između dvije zemlje s Džaferovićem i Komšićem zauzeo odmah nakon sporne sjednice Predsjedništva BiH i tada je pokazana spremnost da se organizira susret dva člana Predsjedništva BiH i Đukanovića.

Pandemija koronavirusa u tom ih je do sada sprečavala, ali nakon smanjenja broja oboljelih posjeta je organizirana i kroz ovaj susret potvrđena je namjera Crne Gore da dalje doprinosi unapređenju prijateljstva, te Đukanović dodaje da ti pojedinačni incidenti ne mogu to dovesti u pitanje.

Kaže da se takvi pojedinačni incidentni najčešće u regionu zapadnog Balkana poduzimaju kao izraz neodgovorne politike te se osvrnuo i na odnos Crne Gore i Srbije podsjećajući da je nailazio na nerazumijevanje svojih stavova u Beogradu.

Napominje da ga to nije pokolebalo jer je on akter politike i 1990-ih godina, što mu predstavlja s jedne strane opterećenje, ali i dragocjeno iskustvo da ne napravi greške koje su tada učinjene te blagovremeno upozori sve da ne ulaze u te greške.

– Odnos Srbije prema Crnoj Gori, ali ne samo prema Crnoj Gori, u ovom trenutku neodoljivo liči na odnos Srbije prema susjednim državama devedesetih godina pod plaštom brige za navodno ugrožena prava srpskog naroda u susjednim državama. U suštini se ugrožava suverenitet susjednih država – stava je Đukanović.

Podvlači da se to događalo devedesetih što je za posljedicu imalo 150.000 izgubljenih života, razorenu vrijednu imovinu generacijama stvaranu na prostoru bivše Jugoslavije, kao i sudski epilog u Haagu za odgovorne.

Naglasio je kako se nadao da se za njegovog života neće doći u rizik da se takve greške ponavljaju, ali je izrazio bojazan da su na putu da se te greške ponove, no smatra da će se unutar regiona te odgovornijih politika saveznika uspjeti spriječiti da destrukcija dobije na zamahu ili da se ponovi.

Ističe da je politika kojoj pripada podnijela najveći politički teret u obnovi nezavisnosti Crne Gore što će nastaviti da čine, podsjećajući da je takva politika na dnevni red crnogorskog parlamenta stavila 2009. godine Deklaraciju kojom je prihvaćena Rezolucija Evropskog parlamenta o genocidu u Srebrenici.

– Nikada niko u našoj politici, bilo koju funkciju da je obavljao, nije osporavao genocid u Srebrenici ili bilo šta što bi se moglo smatrati neupitnim vrijednostima savremene civilizacije. Ne treba imati nikakvu sumnju da će Demokratska partija socijalista biti u kontinuitetu u stanju pripravnosti i odgovornosti da doprinese ovakvoj percepciji Crne Gore u međunarodnoj javnosti – poručio je Đukanović.

Također, najavio je da neće oklijevati da spriječi bilo koje druge političke aktere na sceni Crne Gore da bace sumnju kako bi promjena vlasti mogla promijeniti neupitan antifašistički, demokratski, proevropski i građanski imidž Crne Gore.