Taj datum Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) u posljednjih sedam godina promoviše u znak sjećanja na događaj iz 2013. godine, kada je u školama u toj regiji, za učenike bošnjačke nacionalnosti, počela da se izvodi kompletna nastava na bosankom jeziku.

Devet godina ranije u Sandžaku je, u Osnovnoj školi “Ibrahim Bakić” u tutinskom selu Ljeskova, održan prvi javni čas bosanskog jezika, nakon zabrane upotrebe bosanskog jezika 1907. godine. Taj događaj bio je samo najava da će se veoma brzo u Sandžaku bosanski jezik u školama naći kao izborni nastavni predmet, i to samo dok se nastava na maternjem jeziku Bošnjaka u potpunosti ne implementira u školama u Sandžaku.

– Ovdje u Sandžaku Bošnjaci su dugo vremena bili izloženi asimilaciji i dan-danas se osjećaju posljedice. Naporima BNV-a radilo se na otklanjanju posljedica asimilacije i naš zadatak je bio da stvorimo uslove i ambijent u kojima svi mogu bez ikakvih prepreka i smetnji koristiti maternji jezik u ustanovama, na ulici, u školi, medijima i uopće u životu. Srbija je 2006. godine ratifikovala Evropsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima, čime je potvrđeno da je bosanski jezik maternji jezik Bošnjaka i od tada počinje jedno novo poglavlje u ostvarivanju nacionalnih prava, naročito onih koja se tiču korištenja maternjeg jezika. Svima nama ovaj 21. februar treba biti dobar povod da svi uložimo napor i učinimo nešto u pravcu nesmetanog korištenja maternjeg bosanskoj jezika, naročito u obrazovanju – kazala je Jasmina Curić, predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća.

Ona je podsjetila kako nije bilo lako doći do stepena ozbiljnosti na kojem se danas govori o nastavi na bosanskom jeziku u školama u Sandžaku. Curić ističe kako je BNV ka tom cilju uložio mnoge napore i realizovao kapitalne projekte.

– Mi se možemo pohvaliti time da je u prošlom periodu realizovano mnogo programa i projektnih aktivnosti koji su dali rezultate i sada kažemo da imamo u školstvu tendenciju rasta broja đaka, oko 17.000 đaka u nastavi na bosanskom jeziku. Možemo se pohvaliti time da imamo više od 200 udžbenika, što autorskih što prevedenih. Izrađeni su standardi i ishodi obrazovanja a radi se na projektu unapređenja kvaliteta obrazovanja. Projekat na koji smo mi posebno ponosni i u kojem smo učestvovali, to je zapravo da smo se stavili na listu retkih naroda koji imaju izrađen rječnik maternjeg jezika, to je Rječnik bosanskog jezika autora Dževada Jahića i nama je bila čast da smo u grupi donatora koji su podržali taj projekat – kazala je ona.

BNV, dodaje, ima još dosta zadataka ispred sebe, i neće stati dok ne ostvare cilj, a to je zapravo da nastava na maternjem jeziku u potpunosti prati nacionalnu strukturu stanovništva, odnosno da sva djeca bošnjačke nacionalnosti pohađaju nastavu na bosanskom maternjem jeziku. Svakako, kako ističe, ne spore i pravo svih onih koji ne žele da im se djeca obrazuju na maternjem jeziku, to njihovo pravo mogu ostvariti zahtjevom u školama, obrazovno-odgojnim ustanovama i tražiti da im se djeca školuju i obrazuju na nematernjem jeziku.

– Svjesni smo činjenice da se zapravo kroz obrazovanje formira svijest mladog čoveka i kroz obrazovanje na maternjem jeziku formira se svijest o nacionalnom identitetu, zapravo izgrađuje se samopouzdanje i samopoštovanje što je zapravo uslov formiranja zdrave ličnosti. Iz tog razloga, mi radimo mnogo na tome da se sva djeca školuju na maternjem jeziku – rekla je Curić.

U prostorijama BNV u Novom Pazaru, a povodom Dana školstva na bosanskom jeziku, organizovat će se promocija edicije “Interpretacije iz bošnjačke kniževnosti” i konferencija “Stanje i perspektive maternjeg jezika”, na kojoj će govoriti gosti iz Mostara.