Prema podacima Radija Slobodna Evropa (RSE), među ovim ljudima najviše je djece, njih oko šezdeset, od kojih više od polovine rođenih u Siriji. Prema nezvaničnim podacima, 23 muškarca su u zatvorima, a u kampovima je 27 žena, piše Radio Slobodna Evropa.

„Vrlo detaljno, vrlo ozbiljno pratimo te procese. Svi koji se vrate, vratit će se na način da će podlijegati zakonskim normama Bosne i Hercegovine“, rekao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, dodajući da, iako nije zvanično formirano koordinaciono tijelo za povratak bh. državljana iz Sirije, koje je najavljeno prošle godine, djeluje operativna grupa koju čine policijsko-obavještajne agencije i ministarstva sigurnosti i vanjskih poslova.

Ova grupa radi na razvijanju strategija i planova o tome šta nakon što ovi ljudi budu vraćeni u BiH, od formiranja timova Tužilaštva BiH koje će raditi na predmetima, do programa deradikalizacije i reintegracije ovih osoba u društvo. Posebno pitanje jeste i upis djece rođene u Siriji u matične knjige rođenih BiH.

Ministarstvo sigurnosti BiH, u čijoj je nadležnosti pitanje povratka bh. državljana zajedno s Ministarstvom vanjskih poslova i drugim, dosad je, kako navode, poduzelo niz aktivnosti kad je riječ o ovom problemu.​

„Intenzivni su kontakti sa međunarodnim organizacijama i zemljama partnerima koje su sa svojim kapacitetima prisutne u zoni konflikta. Suradnja je usmjerena, između ostalog, i na identificiranje i evidentiranje naših državljana kao i na asistenciju pri uspostavljanju kontakta sa članovima njihovih porodica u BiH. U određenom broju slučajeva već su poduzete i druge mjere i radnje o kojima zbog sigurnosnih interesa kako BiH, tako i naših međunarodnih partnera uključenih u pomenute aktivnosti, u ovom momentu, nismo u mogućnosti detaljnije govoriti“, bio je pismeni odgovor Maria Janečeka, stručnog savjetnika iz oblasti borbe protiv terorizma pri Ministarstvu sigurnosti BiH na upit koji je uputio RSE u vezi povratka i repatrijacije bh. državljana iz Sirije.

Proces verifikacije bh. državljana u kampovima u dijelu Sirije koji kontrolira kurdska administracija nadležne bh. agencije provode kroz međunarodnu saradnju ali i u kontaktu s porodicama osoba koje su u zoni konflikta.

„Ove evidencije još uvijek su predmet daljih operativnih provjera i verifikacija. U ovom trenutku broj osoba iz BiH za koje smo sa velikim stupnjem vjerojatnoće izvršili verificiranje podatka je 91. U postupku je dalje verificiranje podataka kako za pomenuti broj osoba, tako i za još neke osobe. Proces verificiranja podataka koje smo prikupili još uvijek nije okončan. Institucije BiH raspolažu i sa odgovarajućim demografskim statističkim podacima za navedeni broj osoba“, navodi Janeček, dodajući da institucije Bosne i Hercegovine nemaju jurisdikciju nad teritorijem na kojem se nalaze navedeni kampovi, tako da su mogućnosti u tom smislu izuzetno ograničene.

U Bosnu i Hercegovinu dosad je iz Sirije deportiran jedan muškarac. Riječ je o Ibri Ćufuroviću za kojim je bila raspisana INTERPOL-ova potjernica i kojem je nakon izručenja određen jednomjesečni pritvor koji je potom produžen na dva mjeseca.

Ćufurović je, kako je naveo njegov branitelj Senad Dupovac, odlučio braniti se šutnjom tokom sudskog procesa, ali je osim toga kazao i da ne poštuje zakone BiH.

Od 23 muškarca za koje se pretpostavlja da su u zatvorima u Siriji i Iraku, jedan državljanin BiH smješten je u Erbilu, dijelu Iraka koji kontroliraju Kurdi, za njih devet raspisane su međunarodne INTERPOL-ove potjernice.

Riječ je u Jasminu Keseroviću, Aliji Keseroviću, Salemu Hasiću, Senadu Kasupoviću, Edinu Muftiću, Miralemu Berbiću, Edinu Alijevu, Amiru Džiniću i Hamzi Labidiju. Većina ih je uhapšena tokom oslobađanja posljednje teritorije pod kontrolom militanata „Islamske države“, dok je nekoliko njih ranije napustilo teritorij ove terorističke organizacije nakon čega su ih uhapsile kurdske snage uz podršku internacionalne koalicije.

Osobe navodno uhapšene u Baguzu za kojima su raspisane INTERPOL-ove potjernice: Hamza Labidi, Edin Alijev, Amir Džinić, Edin Muftić, Alija Keserović, Jasmin Keserović, Salem Hasić, Senad Kasupović i Miralem Berbić.

I dok se muškarci, u najvećem broju militanti IDIL-a, rijetko ili nikako ne javljaju porodicama, sa ženama je drukčije. Putem Međunarodnog komiteta Crvenog križa ali i na druge načine javljaju se porodicama u BiH i uglavnom pišu o teškim uvjetima u kampovima i pitaju o mogućem povratku u BiH.

S ovim ženama je oko 60 djece, od čega najveći broj djece mlađe od šest godina. Ovi mališani rođeni su u Siriji, na teritoriji „Islamske države“ i kao takvi nemaju nikakvih dokumenata. Među njima je i petero djece u kampu Al-Hol koja nemaju nijednog roditelja. Među ovo petero djece je i Iman čiju priču je RSE već ranije objavio. Ona, međutim, nije s bosanskim državljankama u kampu, i pretpostavlja se da je sa Sirijkom koja ju je uzela sa sobom nakon što joj je majka poginula u Baguzu. Imanina nana Samra već dva mjeseca pokušava dobiti informacije o tome gdje joj je unuka, a vijest da Sirijke puštaju iz kampa mogla bi značiti da će djevojčica Iman biti odvedena iz Al-Hola.

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...