Nacrt izvještaja koji su napisale stotine naučnika pri Međudržavnom panelu za klimatske promjene (IPCC), mjerodavnom na tom području, oscilira između apokaliptičnog tona i nade koja se pruža ljudima da promijene svoju sudbinu trenutnim i drastičnim mjerama.

Sveobuhvatan izvještaj o procjeni od 4.000 stranica, mnogo je alarmantniji od prethodnog iz 2014. Iako se njegovi glavni zaključci neće promijeniti, službeno će biti objavljen tek u februaru 2022, nakon što ga konsenzusom odobri 195 država članica.

VEZANI TEKST – Klimatske promjene: Pogledajte kako se Zemlja mijenjala posljednje tri decenije

Bez obzira na stopu smanjenja emisije stakleničkih plinova, razorni učinci zagrijavanja na prirodu i čovječanstvo koje o tome ovisi ubrzat će i postat će bolno opipljivi i prije 2050. godine.

– Život na Zemlji može se oporaviti od velikih klimatskih promjena evolucijom u nove vrste i stvaranjem novih ekosistema – napominje tehnički sažetak na 137 stranica.

Među najvažnijim zaključcima je spuštanje praga preko kojeg se zagrijavanje može smatrati prihvatljivim. Potpisivanjem Pariskog sporazuma 2015. godine svijet se obavezao ograničiti globalno zatopljenje “znatno ispod” 2 stepena Celzijevih, a nastoji se ograničiti do 1,5 stepen porasta temperature.

Od sada, IPCC procjenjuje da bi prekoračenje +1,5 stepen već moglo dovesti “postepeno, do ozbiljnih posljedica, a ponekad i nepovratno”.

– Najgore tek dolazi, s mnogo više implikacija na život naše djece i naših unuka nego na naš – tvrdi IPCC.

Klima se već promijenila. Iako je porast prosječnih temperatura od sredine 19. vijeka dosegao 1,1 °C, učinci su ozbiljni i bit će sve snažniji, čak i ako se smanje emisije CO2.

Za neke životinje i biljne sorte može biti čak i prekasno.

– Čak i na + 1,5° C, životni uvjeti promijenit će se izvan mogućnosti prilagodbe određenih organizama – podvlači se u izvještaju.

Poljoprivreda, uzgoj, ribarstvo… U svim sistemima proizvodnje hrane povećavaju se nagli gubici, stoji u izvještaju, ukazujući na klimatske opasnosti kao “glavni pokretač”.

Međutim, čovječanstvo u ovoj fazi nije naoružano kako bi se suočilo sa izvjesnim pogoršanjem situacije.

– Trenutni nivoi prilagodbe bit će nedovoljni kako bi odgovorili na buduće klimatske rizike – upozorava IPCC.

Čak i ograničavajući porast na 2 stepena Celzijevih, 80 miliona ljudi više će ogladnjeti do 2050. godine, 130 miliona moglo bi pasti u krajnje siromaštvo u roku od deset godina, a stotine miliona stanovnika obalnih gradova bit će ugroženi češćim poplavama uzrokovanim porastom nivoa mora, što će zauzvrat dovesti do značajnih migracija.

Na porast od 1,5 stepen Celzijevih, u gradovima će 350 miliona dodatnih stanovnika biti izloženo nestašici vode, a 400 milijona na + 2 stepena.

U tekstu se također naglašava opasnost od kaskadnih učinaka. Neke regije (Istočni Brazil, Jugoistočna Azija, Srednja Kina) mogle bi pogoditi tri ili četiri istodobne vremenske nepogode ili čak i više: vrućina, suša, ciklona, požari, poplave, bolesti koje prenose komarci…

VEZANI TEKST – Zbog klimatskih promjena pojavila se nova vrsta medvjeda

A također moramo uzeti u obzir pojačane učinke drugih ljudskih aktivnosti štetnih za planet, napominje izvještaj: uništavanje staništa, prekomjerno iskorištavanje resursa, zagađenje, širenje bolesti…

Zbog toga je “svaki djelić stepena važan”.

Uprkos svojim alarmantnim zaključcima, izvještaj pruža notu nade. Čovječanstvo još može usmjeriti svoju sudbinu prema boljoj budućnosti.

– Potrebna nam je radikalna transformacija procesa i ponašanja na svim nivoima: pojedinci, zajednice, kompanije, institucije i vlada. Moramo redefinirati svoj način života i potrošnju – piše u izvještaju.