Zmajevi će ključnu utakmicu odigrati narednog mjeseca na Bilinom polju gdje ćemo ugostiti Finsku. Pobjeda i remi dale bi nam realne šanse da u posljednjem kolu protiv Ukrajine potvrdimo drugu poziciju.

VEZANI TEKST – Za baraž potrebna četiri boda, poraz od Finske srušio bi snove Zmajevima

S druge strane poraz bi nas ostavio i bez teoretske šanse da izborimo plasman u baraž. Ali, o porazu niko ne želi da razmišlja…

Vratimo se na utakmicu protiv Ukrajine. Rano smo primili gol (Yarmolenko pogodio u 15. minuti), ali nas to nije pokolebalo. Naprotiv, izabranici selektora Ivayla Peteva tada smo počeli igrati, stvarati prilike, a na kraju smo nagrađeni golom nakon sjajne akcije koju vrijedi prepričati – rezervista Prcić uposlio je Stevanovića, ovaj iz prve odigrao za Ahmedhodžića, a stoper Malmea uhvatio volej i matirao Pyatova za konačnih 1:1.

Ahmedhodžić je tako preko noći postao junak navijača BiH, a za Zmajeve je odigrao tek deset utakmica. Kako smo zapravo Švedskoj “ukrali” mladog stopera?

Prvu utakmicu u dresu BiH odigrao je u oktobru prošle godine, u baražu za EURO, kada smo na Grbavici poslije penal lutrije ispali od Sjeverne Irske. Selektor je bio Duško Bajević, a upravo je njegov stručni štab (Rusmir Cviko, Adnan Čustović, Slaven Musa i Eldin Jelešković) najzaslužniji što je Anel zaigrao za naš državni tim.

VEZANI TEKST – Stoperi za budućnost: Fudbalski savez BiH kreće po trojicu dragulja iz Švedske i Švicarske

– Zapravo, najveće zasluge pripadaju Adnanu Čustoviću. On je na svakom sastanku insistirao da se uspostavi kontakt sa Ahmedhodžićem. Selektor Bajević je krajem maja dao saglasnost da se pokrene procedura promjene sportskog državljanstva.

Međutim, administracija Saveza je kaskala, stvari su se malo zakomplikovale, uključili su se i pojedini menadžeri, Anelov otac… U jednom trenutku došlo je u pitanje da li će igrati za BiH. Ipak, tada je Anel presjekao i rekao da mu je dres bh. tima želja, a tako je na kraju i bilo – prisjetio se Cviko.

Podsjetimo, tada je stručni štab dao zadatak Zvjezdanu Misimoviću, tadašnjem v.d. direktora reprezentacija da obavi razgovore sa Anelom, ali i Dennisom Hadžikadunićem.

VEZANI TEKST – Bajević odobrio akciju, ali…: Zbog ležernosti FSBiH ostajemo bez talentovanih fudbalera?

Kao što je Faktor pisao u junu 2020. godine, nakon što je stiglo odobrenje da se krene po stopera Malmea, izvjesni Dario Slomić (menadžer iz Srbije) kod njegovih roditelja raspitivao se oko Anelovog statusa. Da li je Slomića ovlastio Misimović, probali smo tada saznati upravo od Misimovića, ali on nije odgovarao na naše poruke i pozive.

– I Hadžikadunić je odmah pristao, dok je Bećir Omeragić (nastupa za Švicarsku, op.a), kojeg je predložio Misimović odmah u startu odbio mogućnost da obuče dres BiH. Mi smo tada imali problema sa stoperima i tražili smo najbolja rješenja. Osim njih dvojica doveli smo i Sinišu Saničanina, a sada su sva trojica standardni bedem ispred Šehića – kaže Cviko.

A kada se pogledaju spiskovi igrača na koje je računao Bajević i na koje sada računa Petev, jasno se može zaključiti da je Princ s Neretve postavio temelje sadašnjeg tima. Recimo, u susretu protiv Ukrajine od 11 startera Bajević nije pozivao samo Adija Nalića (bivši stručni štab skautirao je i njega).

Svi ostali igrači bili su u kombinacijama bivšeg selektora. Uz standardne koji su bili starosjedioci (Džeko, Kolašinac, Pjanić, Krunić, Šehić…), preko Prevljaka, Ćivića, Gojaka, Cimirota, Cipetića…, do Hadžiahmetovića koji se profilisao u standardnog prvotimca.

I Miroslav Stevanović je dobijao Bajevićeve pozive. No, prvo mu je klub zabranio dolazak zbog koronavirusa, a pred baraž na EURO 2020 otpao je zbog povrede.  

VEZANI TEKST – Faktor saznaje: Ko je džoker selektora Zmajeva u baražu za EURO 2020?

Temelje koje su postavili Bajević i njegovi saradnici “posložio” je Petev, koji sada ima priliku da izbori baraž.

– U vrijeme kada smo vodili reprezentaciju imali smo mnogo problema. Prije svega zbog korone, praktično do zadnjeg trena nismo znali na koga možemo računati. Bilo je teško organizovati i treninge. Ali, uz sve to, bilježili smo dobre rezultate, jer nije mala stvar ostati neporažen protiv Italije, aktuelnog prvaka Evrope, ili moćne Nizozemske – kazao je Cviko.

Zmajevi će odlučujuće utakmice za plasman u baraž igrati 13. i 16. novembra protiv Finske i Ukrajine, a ukoliko osvoje drugu poziciju bitku za SP nastavit će u martu kada su na rasporedu mečevi baraža – polufinale i finale, odnosno potencijalni dueli sa Portugalom/Srbijom, Hrvatskom/Rusijom, Poljskom, Švicarskom, Španijom/Švedskom…