Taman uoči početka turističke sezone, u Jadranu je nekoliko puta viđen morski pas. Stručnjaci ponavljaju da nema razloga za paniku, jer vatreni crv, pauk žutac, meduze, vlasulje i morski ježinci životinje su koje bi vam na ljetovanju mogle stvoriti puno više problema.

Jadransko more je vjerojatno jedno od najsigurnijih mora za kupanje, kaže za MS Pero Ugarković, suradnik Instituta za okeanografiju i urednik stranice Podvodni.hr. Najčešća povreda dogodi se pri susretu s morskim ježincem.

“Jako bitno je ostaviti bodlju pod kožom dva-tri dana da se stvori upalni proces oko bodlje i ta će tekućina pomoći da bodlja sama izađe. Ako pokušamo izvaditi na silu, dio bodlje će ostati pod kožom i tada može doći do nekih trajnih komplikacija. Npr. ako vidite ruke i noge nekih iskusnih ronilaca, ribara, vidjet ćete da imaju puno zadebljanja, granuloma”, kaže Ugarković te dodaje i kako su česte opekline jadranskih žarnjaka: meduza i vlasulja.

“Nekoliko sati može peći, a onda nastane krasta i nema nekih ozbiljnijih posljedica. Mi sami možemo pomoći tako da to mjesto operemo morem. Još bolje bi bilo da isperemo octom, ali malo ljudi nosi sa sobom na more ocat”, pojašnjava Ugarković.

Vatreni crv stigao na sjever Jadrana

U zadnjee vrijeme jedna nova životinja došla je u sjeverni Jadran, dok je prije viđena samo na jugu. To je, objašnjava Ugarković, vatreni crv.

“Taj crv ima jako puno otrovnih čekinja po svome tijelu i te čekinje se zabijaju pod kožu. Nikakve ozbiljne posljedice se neće dogoditi, osim što će nas peći rana nekoliko sati”, opisuje Ugarković.

Kako su ga opisali iz Instituta za biologiju mora, vatreni crv ne smije se dodirivati, no neki kupači, poneseni lijepim izgledom ovog crva, tu lekciju nauče na mnogo bolniji način.

“Ovaj crv je građen od brojnih članaka sivo plavičaste boje koji su međusobno odvojeni svijetlo žutom linijom. Na bočnim stranama svakog članka nalaze se crvenkaste, razgranate škrge i bijele hitinske čekinje. Ove čekinje su veoma tanke, ali čvrste, i na sebi nose neurotoksin koji prilikom kontakta s kožom izaziva razne iritacije koje traju i po nekoliko sati. Prije svega dolazi do crvenila, svraba, bola, u težim slučajevima utrnosti i ukočenosti dijela tijela, drhtanja i pospanosti.

Ukoliko dođe do kontakta s ovim crvom, ubodeno mjesto treba isprati morskom vodom, ljepljivom trakom ili tkaninom odstraniti eventualno zaostale čekinje, staviti obloge od alkohola i namazati nekom od antihistaminskih masti. U slučaju dužeg kontakta s ovim crvom, tj. u slučaju težih simptoma, treba se obratiti apotekaru.

“Ovaj crv inače naseljava uglavnom stjenovitu obalu od 2 do 50 m dubine i može narasti do 35 cm dužine. Kod nas je veoma brojan izvan Bokokotorskog zaljeva. Lovi sitne organizme, ali je najviše strvinar (hrani se uginulim organizmima). Izuzetno povećan broj ovih crva se dovodi u vezu s malim brojem prirodnih neprijatelja i nažalost velikom količinom njemu dostupne hrane koja ostaje nakon ilegalnog ribolova dinamitom”, opisali su ga stručnjaci iz Instituta.

Od mogućih opasnosti tu je i pauk žutac, sitna riba koja živi na pješčanim plažama i ima otrovnu bodlju na leđima.

“Srećom pa se nagazi tabanom, gdje je koža zadebljana, i nikad nema ozbiljnijih problema. Ako ste hodali po pješčanoj plaži i nešto vas je ubolo, uronite nogu u vrući pijesak ili vruću vodu. Temperatura iznad 40 stupnjeva će neutralizirati otrov”, kaže Ugarković.

Često se događaju i nesreće na planinarenju

Osim uz obalu, nesreće na ljetovanju često se događaju i prilikom planinarenja. Jadran Kapović iz HGSS-a upozorava na najčešće greške turista koje mogu dovesti do ozbiljnih problema, a ponavljaju se iz godine u godinu.

“Ljudi najčešće precijene sebe, a podcijene planinu pa ne ponesu dovoljno vode, ili nemaju dovoljnu zaštitu u obliku hlača, jakni pa ih sunce još više dehidrira. Često se događa i da ljudi nemaju rasvjete sa sobom pa s padanjem mraka nemaju sposobnost da se kreću, jer, naravno, ne vide”, kaže Kapović. (index.hr)

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...