Gotovo da nema čovjeka na svijetu čiji, makar djelić detinjstva, nije obilježila jedna od prvih i najpopularnijih video igara – Tetris. Popularnu igru stvorio je ruski inženjer Aleksej Pažitnov.

On je Tetris isprogramirao kao test program za novi sovjetski računar, 1984. godine. Tada nije imao pojma da će mu ta jednostavna zagonetka zauvijek promijeniti život.

Pažitnov je bio softverski inženjer na Sovjetskoj akademiji nauka u Moskvi, sa zadatkom da testira računar – Elektronika 60. Da bi to uradio napisao je jednostavnu igru ​​zasnovanu na zagonetki iz detinjstva.

Kada je 6. juna 1984, prvi put pokrenuo program, Pažitnov nije mogao da vjeruje da će igra postati jedna od najvećih i najuspješnijih svih vremena.

Kao inspiracija mu je poslužio Pentomino, klasična igre na tabli, u kojoj se kombinovanjem pet kvadrata može napraviti 12 različitih oblika, sa ciljem da se kao slagalica slože u drvenu kutiju.

Da bi igru pojednostavio, on je smanjio broj kvadrata na četiri, čime je broj oblika smanjen sa 12 na sedam. Igru je nazvao Tetris, kombinujući grčki broj “tetra”, što znači četiri, i tenis, koji je bio njegov omiljeni sport.

Nije prošlo mnogo vremena i Pažitnov se odmah “navukao” na igru.

“Nisam mogao da se zaustavim. Igranje te prototipske verzije igre je bilo veoma zarazno!”, rekao je Pažitnov za CNN telefonom iz Sijetla, gdje i danas živi.

Ali stvaranje video igre u sovjetskoj Rusiji na vrhuncu hladnog rata bilo je daleko od lakog. Samo zahvaljujući brilijantnosti njegove ideje, Tetris je od neobičnog test programa postao svjetski fenomen.

Tetris je odmah postao popularan kod programera koji su imali pristup računaru Elektronika 60, iako ta mašina nije imala skoro nikakve grafičke mogućnosti i manje memorije od današnjih kalkulatora.

Pritisnut zahtjevima da se napravi verzija Tetrisa za IBM PC, rasprostranjeniji računar sa boljom grafikom, Pažitnov je taj zadatak dao 16-godišnjem studentu Vadimu Gerasimovu (danas inženjer u Googleu), koje je preko ljeta bio angažovan u njegovoj kancelariji.

Svi u Sovjetskom Savezu koji su imali PC uskoro su imali i Tetris.

Inače, Pažitnov nije zarađivao novac od igre, niti je imao namjeru to da radi. Ideje na kojima je igra zasnovana bile su u vlasništvu države i sam koncept prodaje softvera kao proizvoda mu je bio nepoznat. A ljudi su o Tetrisu dosta pričali i sami ga kopirali na diskete.

Do Pažitnova su doprle glasine da je igra, možda, prešla granice SSSR-a i da se igra i u drugim zemljama istočnog bloka. On je 1986. dobio je poruku od Roberta Stajna, prodavca softvera iz londonske kompanije Andromed.

Stajn, koji je Tetris viđao u Mađarskoj, želio je da obezbjedi prava za prodaju Tetrisa kao komercijalne kompjuterske igre ​​na Zapadu. On je unaprijed ponudio značajnu sumu novca.

Kada je Aleksej Pažitnov rekao da bi dogovor možda mogao da bude postignut, Stajn je to protumačio kao zeleno svjetlo pa je odmah počeo da proizvodi igru.

I kada je igra bila spremna da se pojavi na zapadnom tržištu, Stajn je dobio teleks od Elorg-a (skraćenica od ElektronOrgTehnika), sovjetske organizacije zadužene za nadzor izvoza softvera i hardvera, u kome mu je saopšteno da mu prava nisu zvanično obezbjeđena i da je prodaja njegove igre nezakonita.

Stajn je, na kraju, odustao, a Tetris se u Velikoj Britaniji i SAD kao komercijalni PC naslov pojavio tek 1988. godine.

Nesporazum između Pažitnova i Stajna pokazao je koliko je pokušaj prvog izvoza softvera iz sovjetske Rusije na Zapad moglo da bude škakljivo i da dovede do višegodišnje zabune i mnogo pravnih problema.

Pričalo se čak da se problem Tetrisa, u jednom trenutku, našao i na stolu posljednjeg sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova.

(b92,CNN)

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...