Nije tajna da ljudi danas žive daleko duže nego ranije. Ulazak u šestu ili sedmu deceniju više nije tako dramatičan kao što je bio nekada u prošlosti.

Kvalitet života dosta doprinosi dugovječnosti. Prema zvaničnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), najdugovječniji su svakako Japanci.

Bolji standard, duži život

Na drugom mjestu su mediteranske nacije, ali i nacije Dalekog istoka. Na vrhu liste su svakako i zemlje koje imaju visok standard i kvalitetne sisteme zdravstvene zaštite. Govoreći o tajnama dugovječnosti, onda na to utiče više faktora.

Ipak, svi su složni u jednom, a to je da dugovječnosti doprinose životne navike određenog pojedinaca, ali i okruženje u kojem živi u tzv. trećem dobu. Dakle, Japanci su najpoznatiji po dugovječnosti. Prema podacima SZO, veliki procenat Japanaca koji pređu 60. godinu najvjerovatnije će doživjeti čak 86 godina, što je daleko iznad svjetskog prosjeka.

Više od četvrtine Japanaca trenutno je starije od 64 godine, a u zajednicama poput Okinave taj prosjek starosti prelazi sva očekivanja. Na Okinavi živi najveći broj stogodišnjaka u svijetu. Džon Berd, jedan od direktora pri SZO, kaže da je za dug vijek Japanaca zaslužan njihov način života: “Svakako, dugovječnost je rezultat japanske tradicionalne ishrane. Njihova ishrana podrazumijeva dosta svježe ribe, povrća u kombinaciji sa malim procentom mesa i zasićenih masti. Međutim, i ta ishrana se mijenja s obzirom na sve brži način života, tako da tajna japanske dugovječnosti nije samo u ishrani.”

Efikasan sistem zdravstvene zaštite

Takođe, Japanci imaju nešto veoma bitno u svom načinu života, a to je da su skloni da kada ih nešto muči, oni identifikuju problem i nastoje da ga riješe, pa se tako odnose prema svemu – od najjednostavnije prehlade pa do povišenog krvnog pritiska. “Japanci su fizički aktivni i u starosti. Dosta šetaju, dosta vremena provode u prirodi, a uz sve to treba napomenuti veoma dobar i efikasan sistem zdravstvene zaštite”, kaže Berd.

Sara Harper, profesorka gerontologije sa Univerziteta Oksford, navodi i neke druge razloge japanske dugovječnosti. Japanci žive u društvu koje promoviše porodicu kao osnovni stub postojanja, a nastoje da se oslobode stresa bilo kroz fizičku aktivnost ili kulturne aktivnosti. Takođe, nejednakost u japanskom društvu nije toliko izražena kao u drugim zemljama, tako da svi stanovnici uživaju u benefitima koje im obezbjeđuje njihova država.

Mediteranska dijeta

Jedna od regija koje su takođe poznate po dugovječnosti jeste i južna Evropa, gdje se ljudi takođe zdravo hrane. “Naravno, poznata je ta mediteranska dijeta, koja je veoma zdrava. Naime, čak i ako se ljudi počnu hraniti i u kasnijim godinama života, opet mogu osjetiti pozitivne strane te ishrane. Dakle, malo vina, svježeg povrća, maslinovog ulja i veoma malo mesa je nešto na čemu ti ljudi žive već vijekovima”, kaže Harperova.

Najbolji dokaz efikasnosti mediteranskog načina ishrane može se vidjeti u dužini života u Italiji, Španiji i Francuskoj, gdje oni koji pređu 60. godinu života vrlo lako mogu doživjeti i 85. “Naravno, ovom načinu ishrane pogoduje i izuzetno blaga klima koja vlada u ovim krajevima. U zemljama gdje su zime oštre, a ljeta kratka daleko je teže održati zdrave navike jer su ti ljudi primorani da unose hranu veće energetske vrijednosti, te daleko manje provode vremena vani”, kaže Berd.

Životne navike

I Izrael ima prilično dugovječne stanovnike pa tako i tamo mnogi dožive 85. godinu života. I njihova dugovječnost se može pripisati zdravom načinu života. Ono što je specifično za Izrael jeste da imaju izuzetan osjećaj pripadnosti i njima je porodica veoma važna, tako da i taj harmoničan porodični život, bez trzavica, svakako pozitivno utiče na dugovječnost. Ono što je primjetno za druge zemlje sa visokim procentom dugovječnih ljudi jeste da se radi o relativno bogatim zemljama, sa visokim standardnom života. Tako je primijećeno da ljudi u Singapuru, Monaku, Andori, Australiji, Kanadi, Luksemburgu, Novom Zelandu i Švajcarskoj imaju daleko duži životni vijek od ostatka svijeta.

“Zemlje poput Monaka su zemlje koje su bogate, a istovremeno imaju dosta onih koji su došli sa strane. Dakle, ti ljudi koji emigriraju u zemlje poput Monaka sa sobom nose i svoje životne navike. Dakle, čak i oni Evropljani koji su emigrirali u Kanadu ili Novi Zeland sa sobom donose neke zdrave životne navike, a ako svemu tome dodamo visok životni standarad i život bez stresa, onda možemo reći da su to najveće tajne njihove dugovječnosti”, kaže Harperova.

Generalno, ljudi u bogatim zemljama, gdje klasne razlike nisu izražene, daleko duže žive nego u ostatku svijeta. “Evo, za to je možda najbolji primjer Singapur, gdje imate veoma mali broj siromašnih. Dakle, riječ je o bogatoj zemlji, gdje penzioneri i u starosti mogu sebi da obezbijede sve što im je potrebno za jedan zdrav način života, koji garantuje dugovječnost”, kaže Berd.

KOMENTARI:
Loading...