Antioksidansi iz šljiva uništavaju slobodne radikale koji mogu da dovedu do oksidacije kolasterola, koja znatno povećava rizik od moždanog udara ili visokog kolasterola.

Šljiva obiluje i vlaknima i zato je nezaobilazan izbor u slučaju otežanog pražnjenja i zatvora. Dihidroksi-fenil izatin je jedan od sastojaka šljive, zbog kojeg, između ostalih, ovo voće ima laksativni učinak.

Ima podataka koji ukazuju da 100 grama šljiva dnevno u periodu od tri mjeseca znatno poveća markere u krvi koji pokazuju povećanje gustoće kostiju.

Šljive imaju nizak glikemijski indeks, što znači da mogu pomoći u kontroli nivoa šećera u krvi i tako smanje rizik od dijabetisa tipa 2. One mogu, pokazala su istraživanja, smanjiti i nivo triglicerida i glukoze u krvi, a za to je zaslužan lutein. Također, flavonoidi u šljivama smanjuju rizik od otpornosti na insulin, a pozitivno utiču i na inzulinsku osjetljivost.

Šljive su bogate i bakrom. Ovaj mineral u ljudskom organizmu odgovoran je za stvaranje vezivnih proteina tkiva – kolagena i elastina. Stoga se može reći da je šljiva važna ne samo za jačanje kostiju, već i zidova krvnih sudova, mišićnih vlakana i kože.

U ovo doba godine šljivu bi trebalo jesti svježu jer sadrži vitamine C, B6, B2, B3, K, magnezij, željezo, kalcij i čak 240 miligrama na 100 grama kalija. Kalij u šljivama ima dobar utjecaj na krvni pritisak, kao i na zdravlje srca. Ovaj mineral odgovoran je da ne dođe do zgušnjavanja trombocita, proces koji je uzrok za aterosklerozu i druge bolesti srca.

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...