Nisu sve zemlje jednako stvorene i postoji puno raznih faktora koji utječu na zdravlje i sreću nacije – kao i čimbenika koji utječu na loše zdravlje. Tipično, među najzdravijim nacijama su one razvijene, jer imaju manje zagađenja, bolji pristup zdravstvenoj skrbi i čistoj, pitkoj vodi.

 Nezdrave zemlje, s druge strane, imaju brojne bolesti uzrokovane prljavom vodom, lošu zdravstvenu skrb i nizak očekivan životni vijek, kao i generalno lošiju kvalitetu života.

 Prema Bloombergovom Zdravstvenom Indeksu za 2019., sve zemlje svijeta ocjenjuju se ocjenama od 1 do 100 u sljedećim kategorijama – zdravstveni rizici (korištenje duhana, visok krvni tlak i pretilost), dostupnost pitke vode, očekivani životni vijek, prehrana i uzroci smrti.

 Prema rezultatima za ovu godinu, najzdravija nacija na svijetu su Španci, a u top 10 ih slijede: Italija, Island, Japan, Švicarska, Švedska, Australija, Singapur, Norveška i Izrael.

Od zemlji u našem susjedstvu, najbolje je rangirana Slovenija, koja je navodi kao 24. najzdravija nacija svijeta sa 82,7 bodova, dok je Hrvatska na 31. mjestu, iza Kube, sa 73,76 bodova. U usporedbu, Crna Gora se nalazi na 41. mjestu (69,69), a slijedi ju BIH sa 69,66 bodova i Albanija sa 68,04 boda. Srbija i Makedonija se nalaze na 55. i 56. mjestu ljestvice.

Španjolska tajna

Lako je uočljivo kako prva dva mjesta ljestvice dijele mediteranske države – Italija i Španjolska. Za njih stručnjaci vjeruju kako će kroz par desetljeća “prešišati” Japan po očekivanom životnom vijeku koji će do 2040. biti prosječnih 87,5 godina.

 No, što to o zdravlju ostali trebaju naučiti od Španjolaca? Stručnjaci ističu kako je to ponajprije mediteranska prehrana, zbog koje su oni kao nacija među najmanje pretilima, a bogatstvo maslinovog ulja, ribe i orašastih plodova kao voća i povrća ima najveće efekte na zdravlje. Također, Španjolci poput Talijana jedu najmanje crvenog mesa i tvornički prerađene hrane.

 Od psiholoških razloga za dug i zdrav život, ističu se snažne obiteljske veze i vrijednosti koje su na području Mediterana znatno jače nego, primjerice, u Sjevernoj Europi. To je osobito važno za stariju populaciju – jer djedovi i bake koji provode puno vremena sa svojim unucima u prosjeku žive dulje i ispunjenije, a i manje su usamljeni.

Ne voze svugdje

U zapadnim zemljama, postalo je normalno sjesti u auto bilo gdje se ide – makar i na kavu. Španjolci nemaju te običaje – 37 posto njih do posla hoda ili vozi bicikl, a samo 52 posto vozi auto. Također, hodanje im je draža rekreacija nego odlazak u teretanu, što govori o važnosti kretanja na otvorenom i značaja za zdravlje, piše Reader’s Digest. 

Brojna istraživanja pokazuju da sjedilački način života ima poguban utjecaj na zdravlje, a Španjolci definitivno nisu vezani za svoje kauče. Naime, tek 7 posto njih sjedi više od 8,5 sati na dan, dok primjerice 26 posto Amerikanaca to redovito čini.

 Također, još jedna dobrobit mediteranske prehrane na koju bi se trebao ugledati cijeli svijet je to da večera nije najveći obrok, jer ne samo da utječe na težinu već i na dobar san. 

(Express.hr/SB)

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...