Najpoznatiji među vitaminima važan je za imunološki sistem pa se tradicionalno koristi protiv infekcija i prehlada, no to je samo dio “mozaika“ vitamina C koji sudjeluje u čak 15.000 metaboličkih procesa u ljudskom organizmu.

Svestrani vitamin – poznat i kao aksorbinska kiselina – uključen je u proizvodnju hormona, neurotransmitera (prenosnika živčanih impulsa) i kolagena (vezivnog vlakna koje tkivu daje čvrstoću i gipkost).

Snažan antioksidans

Aksorbinska kiselina snažan je antioksidans što znači da štiti ‘elije od slobodnih radikala, otpadnih produkata metabolizma koji, ako se prekomjerno nakupljaju u tijelu, mogu izazvati brže starenje stanica i nastanak različitih bolesti, uključujući i rak. Primjerice, količina slobodnih radikala može se povećati zbog cigareta, alkohola, nepravilne prehrane, onečišćenog okoliša, prekomjernog izlaganja suncu…

– Vitamin C pospješuje apsorpciju željeza i kalcija, važan je za ravnotežu vitamina A, aktivira folnu kiselinu (vitamin B9), obnavlja zalihe vitamina E.

– Pomaže protiv alergija tako što potiče razgradnju histamina koji nastaje tijekom alergijske reakcije, a izaziva simptome poput suzenja očiju, svrbeža i oticanja sluznice.

– Olakšava mršanje jer sudjeluje u proizvodnji karnitina, molekule proteina koja potiče sagorijevanje masti u energiju.

– Važan je za dobar vid – visoke koncentracije vitamina C nalaze se u leći oka i suznoj tekućini.

Najbolji prirodni izvori

Mnogi sisari mogu sami proizvesti vitamin C, ali ne i čovjek – za nas je C esencijalan vitamin kojeg moramo uzimati prehranom. Dovoljne količine najlakše je osigurati svakodnevnom konzumacijom raznovrsnog voća i povrća.

Sinonim za vitamin C su citrusni plodovi (naranča, limun, mandarina, grejp…) no njime obiluje i bobičasto voće, osobito crni ribiz, borovnica, malina, jagoda. Također i šipak, i trešnja, te niz egzotičnih plodova: kivi, papaja, ananas, mango…

Najbogatijim izvorima C vitamina u prirodi smatraju se tropska trešnja acerola i amazonske bobice camu camu – istraživanja su pokazala da sadržavaju od 30 do 50 puta više vitamina C nego naranča.

Ne zaboravite povrće – odlični izvori vitamina C su paprika, brokula, cvjetača, kelj, kupus, blitva, rajčica, šparoga, krumpir, celer…

Vitamin C topljiv je u vodi, a osjetljiv je i na zrak i toplinu, pa se transportom hrane i kuhanjem može izgubiti čak 90 posto vitamina C. Najbolje ćete ga očuvati ako jedete svježe ubrano voće i povrće te ako hranu minimalno termički obrađujete i/ili pravilno zamrzavate, savjetuje Ordinacija.hr.

Oprezno sa suplementima

Vitamin C često se uzima u obliku suplemenata jer ga tijelo navodno jako dobro podnosi – imamo prirodni “barometar“ koji potiče izlučivanje nepotrebnog viška vitamina C.

– Preporučene dnevne količine za odraslu zdravu osobu su 75 mg za žene i 90 mg za muškarce, a kao najviši podnošljiv dnevni unos najčešće se spominje 2000 miligrama (2 grama).

– Povećane doze vitamina C načelno se preporučuju kod infekcija, prehlada, karijesa i upala desni, oslabljenog imuniteta nakon operacija i ozljeda, bolesti dišnog sustava, artritisa, hemoroida, problematične kože, dijabetesa i alkoholizma, a često se ističe da pušači imaju veće potrebe za vitaminom C.

– Ipak ne biste trebali uzimati “megadoze“ bez savjetovanja s liječnikom. Istraživanja su pokazala da nema smisla pretjerivati jer najmanje 50% velike doze organizam vjerojatno neće prihvatiti.

– Također je dokazano da previše vitamina C potiče stvaranje kamenaca u bubrezima.

– Uzimaju li trudnice prevelike doze vitamina C, tako mogu izazvati suprotan učinak – kod djeteta se nakon rođenja može razviti deficit odnosno manjak tog vitamina!

– Važno je znati i to da neki lijekovi mogu imati interakcije s aksorbinskom kiselinom te da je C jedan od vitamina koji najviše utječu na rezultate različitih laboratorijskih pretraga.

KOMENTARI:
Loading...