Sposobnost održavanja normalne tjelesne temperature omogućena je brojnim složenim i međusobno povezanim procesima različitih organskih sistema.

Termoregulacioni centar u mozgu reaguje na promjene temperature krvi i na podražaje koji dolaze sa periferije tijela, što ima za rezultat pojačano stvaranje ili odavanje toplote.

U normalnim uslovima procesi stvaranja i odavanja toplote su u međusobnoj ravnoteži, a proizvod je stalna tjelesna temperatura.

Čovjekov organizam obično se dobro prilagođava ljetnim vrućinama, ali ponekad ipak mogu nastati teškoće, i to vrlo neugodne i po život opasne, naveo je direktor Hitne pomoći Kantona Sarajevo Adem Zalihić.

Mogu se javiti u svim dobnim grupama, ali su češća i opasnija kod starijih osoba, odnosno od 65 godina i više. Kod starijih osoba bolesti su i onako češće nego u ostalim dobnim grupama, posebno one koje se odnose na srce i krvne sudove.

Organizam, a posebno krvne žile, vrlo je osjetljiv na promjenu toplote okoline, zbog čega se za vrijeme velikih vrućina povećava mogućnost komplikacija, prije svega srčanih.

One najčešće nastaju zbog pogoršanja neke od hroničnih bolesti srca, čemu pogoduje vruće i sparno vrijeme, sa visokim postotkom vlage u vazduhu.

U prirodnim uslovima tijelo reguliše tjelesnu toplotu na tri načina:
– u prenošenju kontaktom,
– zračenjem,
– isparavanjem.

Međutim, kad toplota okoline dostigne toplotu tijela ( između 36 i 37 stepeni Celzijusa), prva dva načina odavanja toplote zakazuju pa se organizam od nje brani znojenjem, dakle isparavanjem putem kože, kao i odavanjem toplote preko disajnih puteva – plućima.

Ponekad može biti smanjeno odavanje toplote znojenjem, posebno kod starijih ljudi. Ako se uz povećanu toplotu okoline povećava i vlaga u zraku, znoj se neće isparavati, i tako će zakazati jedini preostali mehanizam kojim se smanjuje toplota tijela.

Uz to, kod starijih osoba često je bitno smanjen osjećaj žeđi, što je posebno važno u ljetnim mjesecima. U tim uslovima smanjuje se snaga srca, pa se može pogoršati postojeće slabljenje funkcije srca kao pumpe.

Najteže stanje koje može nastati je toplotni udar, koji je više od 10 puta češći u starijih nego u mlađih ljudi. Klinička slika poremećaja uzrokovanim povišenom temperaturom okoline može biti različita:

1. Toplotna iscrpljenost

Najčešći je poremećaj, a nastaje dugotrajnom izloženošću visokoj temperaturi okoline. Uglavnom se javlja kod osoba koje se jako znoje, a zbog nedostatka soli, gubitka tečnosti ili kombinacije oba ova faktora.

Javlja se osjećaj žeđi, umor, slabost, mučnina, moguće je povraćanje, vrtoglavica, dezorjentacija, ubrzan rad srca, snižen krvni pritisak, brzo i površno disanje, mišićni grčevi, vlažna i hladna koža, blijede do pepeljasto sive boje, unutrašnja temperatura tijela je normalna ili povišena.

Potrebno je spriječiti dalju izloženost tijela uticaju visoke temperature okoline. Osobu poleći, dati joj tekućine i soli (napitci, bezalkoholni i negazirani). Ako povraća treba prekinuti sa davanjem tekućine na usta i nastaviti infuziju fiziološke otopine u zdravstvenoj ustanovi.

2. Sunčanica

Sunčanica nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka, visokoj temperaturi, odnosno uticaju sunčeve toplote. Koristeći krv kao rashladnu tekućinu, tijelo prvenstveno štiti najvažnije organe – kao što je mozak.

Ukoliko nesmotreno izlažete glavu uticaju sunca, temperatura u vašoj lobanji će se povećati baš kao u ekspres loncu.

Tijelo će pokušati rashladiti mozak, na način da se što više hladne krvi uputi u glavu. Posljedica ovoga je da žilice u mozgu nabreknu i mozak jednostavno natekne od relativno naglog povećanja volumena.

Simptomi sunčanice su najčešće suha koža uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, a osoba se žali na glavobolju, vrtoglavicu, nemir, smušenost, te je vidljivo crvenilo lica.

Ukoliko se oglušite na ove alarme, ubrzo ćete osjetiti zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost – a u teškim slučajevima osoba je omamljena, raširenih zjenica, te se na koncu može i onesvjestiti. Puls je ubrzan, a disanje plitko i brzo.

Sunčanica je vrlo ozbiljno stanje – koje može završiti dugotrajnom nesvjesticom, a na koncu i komom i smrću.Osobu za koju sumnjate da pati od sunčanice odmah smjestite u hladovinu, u poluležeći položaj i raskomotite joj odjeću. U slučaju nesvjestice osobu polegnite na bok.

Unesrećenog treba rashladiti laganim poljevanjem vodom (ne naglim pljuskanjem iz kante), te stavljanjem hladnih obloga ili vrećice s ledom na potiljak i glavu. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontrolisati, sa hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura vrati u normalu, odnosno padne ispod 38 °C.

Bolesniku dajte hladne napitke (ako je pri svijesti) te mu zabranite pića koji utiču na tlak i krvotok – ponajprije kafu i alkohol. Sunčanicu možete izbjeći ukoliko koristite dobru zaštitu za glavu. Nabavite prozračni slamnati šešir širokog oboda koji će vas štititi od direktnog uticaja sunca.

Ukoliko na suncu boravite duže vremena (na primjer za vrijeme poljskih radova) redovno rashlađujete kosu, glavu i potiljak vodom. Pijte puno hladne tekućine kako biste rashladili tijelo iznutra – i odmarajte se dovoljno.

3. Toplotni grčevi

Toplotni grčevi su akutni poremećaj mišića, najčešće ekstremiteta i trbuha. Javljaju se iznenada tokom ili neposredno nakon teškog fizičkog napora u uslovima povišene temperature okoline.

Jako znojenje uzrokuje gubitak vode i soli iz organizma, a nadoknadom samo vode ne nadoknađuje se i so.

Snižen nivo soli u mišićima uzrokuje bolne grčeve i spazam. Grčevi mogu biti i znak toplotne iscrpljenosti.

Potrebno je spriječiti daljnu izloženost visokoj temperaturi okoline, nadoknaditi tečnost i so, (napitci , bezalkoholni i negazirani i oni za sportiste), ne masirati mišiće zahvaćene grčevima. Izbjegavati bilo kakvu fizičku aktivnost tokom najmanje 12 sati.

4. Toplotni udar

U uslovima povišene temperature okoline i povećane vlage u zraku organizam nije u mogućnosti odstraniti višak tjelesne temperature pomoću znojenja pa naglo raste unutrašnja temperatura tijela.

To je stanje koje ugrožava život ako se ne prepozna i ne pruži hitna medicinska pomoć. Dolazi do slabosti, malaksalosti, žeđi, vrtoglavice, jake glavobolje, grčeva, ubrzanog i jakog pulsa, naglog gubitka svijesti.

Unutrašnja temperatura tijela (mjerena u završnom crijevu) viša je od 40oC. Koža je topla, suha, i rumena.

Osobu je potrebno zaštititi od direktnog uticaja povišene temperature okoline, osloboditi suvišne odjeće, brzo rashlađivati hladnim oblozima, prskanjem tijela hladnom ili mlakom vodom uz stvaranje vještačkog propuha npr. ventilator. Ne stavljati led na kožu.

Ako ima mogućnosti primjeniti kisik. Hlađenje se provodi dok se unutrašnja temperatura tijela ne spusti na 38oC.

Neke preporuke za zaštitu zdravlja, posebno starijih osoba, pri izlaganju visokim temperaturama:

– nositi svijetlu odjeću, od lana ili pamuka, zaštititi se od sunca posebno glavu,
– piti više tekućine nego obično iako nema osjećaja žeđi. Izgubljenu so i minerale mogu nadoknaditi napici za sportiste, ne piti alkohol, gazirane, jako slatke i hladne napitke, uzimati puno sezonskog voća i povrća,
– izbjegavati napore u najtoplije sate,
– pripremiti se za fizički napor,
– nadzirati osobe pod povećanim rizikom: djecu, starije, bolesne,
– ne ostavljati djecu u pregrijanom vozilu,
– nikako se ne izlagati suncu od 10-17 sati, posebno ne stariji, srčani bolesnici, dijabetičari,
– glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracija znak su uzbune za stariju osobu te se mora hitno javiti svom porodičnom ljekaru,
– prijeko su potrebne tjelesne i psihičke aktivnosti starijih osoba, posebno kretanje, ali isključivo u jutarnjim i večernjim satima,
– što više boraviti u prirodi , a ako je kretanje otežano neophodno je redovno višesatno provjetravati prostoriju u kojoj boravi starija funkcionalno onesposobljena osoba, prenosi Radiosarajevo.ba.

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...