Planika, maginja ili jagodnjak (lat. – Arbutus unedo) zimzelena je grmolika biljka iz porodice Ericaceaea.
Planika je izrazito specifična biljka koja posjeduje dugu fazu cvjetanja i formiranja ploda.
Njezin dvospolni cvijet cvijeta između oktobra i decembra. Dolazi do samooprašivanja i u istom razdoblju slijedeće godine formiraju se crvene bobice.
Drugim riječima, potrebno je čak godinu dana kako bi došlo do potpunog formiranja i sazrijevanja ploda i faze pogodne za jelo.
Kod biljke se tradicionalno koriste i sočan plod i list, bilo da je riječ o gastronomskoj ili medicinskoj upotrebi.
Bogatstvo nutritivnih sastojaka
Planika se tradicionalno bere na Mediteranu još od vremena antičke Grčke, a njen nutritivni potencijal došao je do izražaja tek u posljednja dva desetljeća.
Španjolska studija Ruiz-Rodríguez iz 2011. godine istražila je glavne nutritivne sastojke samog ploda.
Rezultati su otkrili kako se u crvenim bobicama biljke nalazi obilje vitamina C, vlakana, mikro i makroelemenata, te antioksidansa.
Crvene bobice planike sadrže:
vitamin C
dijetalna vlakna
pektin (pogodan za izradu gelova i želatine)
šećer (najviše fruktoze i glukoze, a najmanje sukroze)
manju količinu proteina
manju količinu lipida
kalij
kalcij (ima ga znatno više nego u većini ostalog bobičastog voća)
magnezij
natrij
željezo
cink
bakar
Važno je naglasiti kako plod planike nema okus koji je privlačan svima.
Preporučivo ga je konzumirati isključivo u posljednjem stadiju zrelosti, kada njegova boja prelazi u zagasito crvenu i kada je mekan na dodir.
Razlog specifičnog okusa leži u visokoj koncentraciji šećera, primarno fruktoze, zbog koje posjeduje zanimljivu kombinaciju okusa slatkoće i kiselosti.
Nutrijent kojeg planika najviše sadrži je vitamin C. 50 g ploda ispunjava preporučenu dnevnu dozu za odrasle.
Poznato je kako je vitamin C jedan od najpotrebnijih nutrijenata ljudskom organizmu, zaslužan za jačanje imuniteta, zdravlje mišića, ligamenata, tetiva i kostiju, antioksidativno djelovanje, regeneraciju kože (neophodan u sintezi kolagena). On je ključna karika pri apsorpciji željeza.
Biljka je odličan izvor i dijetalnih vlakana. 100 g ploda sadrži 40% dnevne potrebe vlakana za muškarce i 60% za žene.
Ljekovita svojstva planike
Plod biljke moguće je koristiti i u gastronomske i ljekovite svrhe, a njen list se tradicionalno koristi kao kvalitetan lijek za cijeli niz bolesti.
Mediteransko stanovništvo planiku koristi:
protiv grčeva
kao antiseptik
kao diuretik
kao laksativ
za smanjenje tlaka
za bolno grlo
kod afti
kod kožnih upala
kod kardiovaskularnih bolesti poput tromboze ili ateroskleroze
kod virusa i bakterija
Čaj od lista planike koristi se kod šećerne bolesti, tegoba prostate i uz mokraćnih puteva te za reumatizam.
Spalish pleme u Kanadi planikom je liječilo prehladu, dok se je u Maroku tinktura lista koristila u svrhu snižavanja visokog krvnog tlaka.
Efikasnost planike kao kvalitetnog antihipertenzivnog sredstva potvrđena je, također, i znanstvenim istraživanjima.
Dvije turske studije dokazale su kako planika ima snažna antioksidativna svojstva, a i sposobnost liječenja spolno prenosivih bolesti izazvanih bakterijom Trichomonas vaginalis.
Budite oprezni s doziranjem jer prekomjerni unos može izazvati pojavu mučnine, povraćanja, proljeva i gubitka apetita.
(SB / AZV)
