Ljekovita svojstva kurkume stoljećima su poznata u kineskoj i indijskoj medicini, gdje se najčešće koristila kao prirodni lijek protiv različitih upala. Vjeruje se da ovaj osobiti korijen istodobno poboljšava boju i okus hrane, ali i umne sposobnosti, pa se posljednjih godina jarko žuti začin udomaćio i u zapadnjačkoj prehrani.
Kurkuma se smatra prirodnim ‘čistačem organizma’, a tajna njegove ljekovitosti se krije upravo u žutonarančastoj boji koja se zove kurkumin. Taj sastojak ima blagotvorno djelovanje kod ljudi s uznapredovalim oblikom bolesti jetre, osobito kod tzv. masne jetre (fibroze.)
Kurkumin, naime, potiče jetru i žučnjak na pojačano izlučivanje žuči, bilirubina i kolesterola. Starenjem se njihovo izlučivanje smanjuje zbog čega se usporava probava, metabolizam i apsorbiranje tvari topivih u mastima. Redovita upotreba kurkume, dokazano pomaže u sprječavanju takvih tegoba. 
Budući da kurkumin utječe na visoku razinu leptina, povezanog s nastankom jetrene fibroze, trenutno se u laboratorijima proučava njegovo djelovanje na životinjskim modelima prije nego što se ispita na ljudima. 
Pokazalo se, naime, da leptin djeluje na zvjezdaste jetrene stanice koje su odgovorne za prekomjerno stvaranje veziva kolagena u jetri i posljedično na fibrozu.

Topi kamence

Kada su znanstvenici uzeli kurkumu pod povećalo bili su ugodno iznenađeni jer se potvrdilo da pomaže i kod reume, reumatoidnog artirtisa, hepatitisa, snižavanju kolesterola i očuvanju krvnožilnog sustava… Aktualna istraživanja dokazuju da kao snažan antioksidans štiti crijeva od slobodnih radikala koji oštećuju DNK. 
Kurkumin je sastojak koji zaustavlja tako promijenjene stanice, uništava ih i spječava da se šire po tijelu. Neki znanstvenici tvrde da kurkumin zaustavlja rast tumorskih stanica kod raka dojke, a u tijeku su i studije koje istražuju utjecaj ove tvari na Alzheimerovu bolest.
Najnovije studije čak pokazuju da kurkuma kod Alzheimerove bolesti djeluje gotovo bolje od uobičajenih lijekova. Važno je samo da se koristi u kombinaciji s masnoćama, jer se u protivnom neće apsorbirati u dovoljnoj mjeri. To potvrđuje i činjenica da na indijskom potkontinektu gdje se konzumira najviše kurkume, od Alzheimerove bolesti obolijeva manje od 1 posto stanovnika starijih od 65 godina.
Kurkuma ima i antiseptička i antibakterijska svojstva, pa je ajurvedski liječnici koriste za dezinfekciju rana i opeklina, a budući da potiče i regulira probavu, ovaj je začin omiljen među ženama koje žele izgubiti višak kilograma.

Neke studije ističu da ima blagotvoran učinak i kod želučanih tegoba te da sprječava stvaranje čira na želucu.
Eterično ulje kurkume topi žučne kamence, a indijska medicina i prirodna kozmetika je tisućama godina upotrebljava za liječenje psorijaze, a žene je rado koriste za eliminiranje viška dlačica i za održavanje lijepe kože.
Srodnica đumbira
Znanstvenici smatraju da se redovitim konzumiranjem kurkume može spriječiti štetno djelovanje različitih otrova i kancerogenih kemikalija koje unosimo u organizam sve zagađenijom hranom i konzervansima.
Podsjećaju da kurkumin sprječava oksidaciju kolesterola koji oštećuje stijenke krvnih žila i stvara naslage koje ubrzavaju proces ateroskleroze koja je smrtno opasna. Pri tome ističu da je kurkuma bogata vitaminom B6, koji snižava razinu homocisteina, neposredno odgovornog za oštećenja krvnih žila.
Kurkuma se dobiva iz korijena biljke Curcuma longa koja potječe iz tropskih šuma jugozapadne Azije i do danas se uzgaja na jugu Kine, u Indiji i Indoneziji, posebno na Javi. Na Istoku se obično prodaju cijeli korijeni, dok se kod nas može kupiti uglavnom mljevena u prah, čime ne gubi na aromatičnosti. 
Ovaj je korijen srodnik đumbira, a najčešće se koristi kao samostalni začin ili kao neizostavan dio curryja, poznate začinske mješavine, u kojoj čini gotovo trećinu sastava i daje joj intenzivnu žutu boju, a savršen je dodatak riži, gorčici, slasticama, maslacu, margarinu, siru, ribi, peradi, mesu, marinadama, oštrim i svijetlim umacima, omletima… Ako je dodate u juhu, postat će intenzivno žute boje, iako to neće bitno utjecati na okus.
Smatra se da su kurkumu u Europu donijeli arapski trgovci. U srednjem vijeku su je zvali ‘indijski šafran’, a kasnije je dobila i ime ‘žuti začin’ naravno zbog karakteristične intenzivne žute boje koja nije topiva u vodi nego samo u mastima i alkoholu.
Popularnost ovog začina brzo su uočili i europski trgovci pa se danas kurkuma može kupiti u svim bolje opremljenim trgovinama zdrave hrane, na policama sa začinima, ili naručiti preko interneta. Po okusu kurkuma je ugodna, blago pikantna, malčice gorka, trpka, najsličnije mješavini đumbira i naranče. 
Sadrži mangan, željezo, vitamin B6, mnogo vlakana i kalija.

Loading...