Zelena salata (lat. Lactuca sativa) od davnina je čvrsto zauzela svoje mjesto na kuhinjskim stolovima ši-rom svijeta. Njeno porijeklo nije tačno utvrđeno, no prema nekim spoznajama današnja salata je potomak samonikle vrste s područja Sibira.

Još su stari Grci i Rimljani prepoznali njena dragocjena svojstva te su svoj jelovnik redovno obogaćivali ovim povrćem. Hipokrat, grčki doktor i otac medicine, pripisivao joj je snažna ljekovita svojstva.
A u staroj Perziji bila je cijenjena kao namirnica koja osigurava miran san.

Dok je u prošlosti bila poznata kao “trava mudraca”, što dovoljno svjedoči o njenoj vrijednosti i snazi.

Zelena salata je izvor mnogih nutrijenata važnih za vaše zdravlje.

Bogata je vitaminima A, C, E, B1, B2, B3, B6 te mineralima fosforom, kalcijumom, magnezijumom, željezom i bakrom. Kod zelene salate vrijedi pravilo: što je lišće tamnije, to je veća nutritivna vrijednost.

Zbog neupućenosti događa se da mnogi bacaju prve, vanjske listove, jer su za razliku od mekog, ukusnog unutrašnjeg dijela suviše tvrdi i žilavi.

Ovo je pogrešno, jer vanjski listovi sadrže dvostruko više vitamina C nego unutrašnji.

Imajte na umu da je zelena salata izrazito osjetljiva namirnica. Najkorisnija je svježe ubrana, jer stajanjem gubi vitamine i minerale. Zbog toga uvijek jedite svježe pripremljenu salatu. Ako imate vlastitu baštu, berite i pripremajte količinu potrebnu samo za jedan obrok. Nikada je nemojte unaprijed rezati, jer tako uništavate velike količine vitamina C.

DOBROBITI ZELENE SALATE

Ova biljka s pravom pripada grupi namirnica koje bi trebalo svakodnevno konzumirati. Obiluje vitaminom C koji je snažan saveznik našeg organizma u odbrani od mnogih bolesti. Njen bogati nutritivni sastav potpomaže procesu detoksikacije.

Konzumacija zelene salate pomaže uspostaviti alkalnu ravnotežu organizma, što donosi niz pogodnosti  povećanu energiju, bolju probavu, bistriji um, miran san te mladalački izgled kože.

Važan sastojak zelene salate je folna kiselina (vitamin B11) koja je ključna za mnoge procese u ljudskom organizmu.

Ovaj vitamin sprečava razvoj pojedinih vrsta anemije, štiti od osteoporoze, a zajedno s vitaminom B12 neophodan je za razvoj novih krvnih ćelija.

Folna kiselina je od izuzetne važnosti za trudnice, jer se njen nedostatak u organizmu povezuje s raznim malformacijama embriona, od kojih je najčešći defekt neuralne cijevi. Istraživanja su potvrdila da je redovan unos ovog vitamina izvrsna prevencija mnogih vrsta raka. Zelena salata sadrži i laktium  supstancu koja ima umirujuća svojstva.

Zbog toga je povećana konzumacija zelene salate preporučljiva u situacijama nervoze, napetosti, razdražljivosti i nesanice.

Kalorijski je vrlo siromašna (100 grama sadrži samo 15 kalorija), ali je bogata hranjivim tvarima i dijetalnim vlaknima, što je čini savršenom i nezamjenjivom namirnicom kod mršavljenja.

VRSTE ZELENE SALATE

U svijetu postoji preko 200 vrsta zelene salate, a kod nas su najpoznatije glavatice  puterica i kristalka, zatim rimska salata, endivija, radič, matovilac i rikula.

*Puterica  listovi ove salate su svijetlozelene boje, pravilno obrubljeni, glatki, meki i nježni.

*Kristalka salata kovrdžavih, naboranih listova čiji su vrhovi nepravilni i nazubljeni.

*Rimska salata  ima glavice izduženog oblika, listovi su hrskavi, a njihova boja može varirati od žutozelene, zelene do tamnozelene.

*Endivija dvije su vrste ove salate  endivija glatkih, izduženih, ovalnih listova te endivija kovrdžavih, naboranih listova.

*Radič samonikla trajnica dugog nazubljenog lišća, gorkog okusa, ali neprocjenjive prehrambene vrijednosti.

*Matovilac  izuzetno ukusna samonikla biljka. Otporna je na zimu pa je idealna za jesensku sjetvu, odnosno zimsku berbu. Savršena je za obogaćivanje zimskog, nutritivno siromašnijeg jelovnika.

*Rikula  samonikla biljka gorkastog okusa godinama je neizostavan dio mediteranske kuhinje.

KOZMETIKA OD ZELENE SALATE

Zelena salata ne koristi se samo u kulinarstvu, već i u kozmetici. Donosimo vam nekoliko zanimljivih recepata za njegu kože lica i vrata.

Maska za kožu

Ova maska blagotvorno djeluje na kožu čineći je mekom i nježnom. Posebno pomaže kod problema suve i ispucale kože.

Nekoliko listova zelene salate prokuvajte u vodi jedan minut. Izvadite ih iz vode, sitno narežite i umotajte u gazu. Tako dobijene obloge stavite na kožu lica, vrata ili drugih dijelova tijela. Nakon tridesetak minuta skinite obloge, a kožu isperite čajem od kamilice.

Losion za kožu

Losion od zelene salate ublažava crvenilo kože izazvano sunčanjem i vjetrom i liječi bubuljice. Listove zelene salate kuvajte na laganoj vatri oko sat i po. Nakon toga procijedite. Dobijenu tečnost koristite za njegu kože lica i vrata. Losion čuvajte na tamnom i hladnom mjestu najduže tri dana.
 

U KULINARSTVU

Sve vrste zelene salate najčešće se konzumiraju sirove, kao prilog glavnom jelu.

No, salata može biti izvrstan samostalni lagani, osvježavajući obrok. Neke vrste, poput rikule mogu odlično nadopuniti jela od tjestenine, riže i krompira. Kombinacija voća i zelene salate daje izvrsne kašaste sokove. Savršena je i za pripremu ukusnih i zdravih krem supa.

Ako se konzumira sirova, može se začiniti maslinovim, suncokretovim ili bućinim uljem, jabukovim sirćetom ili limunom, biberom, listićima origana te drugim začinima po želji. Sama ili u kombinaciji s ostalim namirnicama zelena salata predstavlja pravi raj za oči i nepce.

Nutritivne vrijednosti / kalorije

100 g = 15 kalorija

Masti: 0 g

Zasićene masti: 0 g

Trans masti: 0 g

Holesterol: 0 g

So: 28 mg (1%)

Ugljikohidrati: 3 g (1%)

Vlakna: 1 g (5%)

Šećeri: 1 g

Proteini: 1 g

KOMENTARI:
Loading...