Prije pola godine golema studija provedena u Španjolskoj o dobrobitima Mediteranske dijete po srce i krvožilni sustav gotovo je povučena jer je bila prepuna metodoloških mana. No, nakon temeljite re-evaluacije znanstvenici su opet došli na isti zaključak – da je Mediteranska dijeta, bogata maslinovim uljem, ribom, povrćem i voćem – izrazito zdrava.

Studija iz 2013. u New England Journal of Medicine proglašena je “šlampavom” i “neuvjerljivom”, a do tada je bila gotovo primjer uspješnog i važnog znanstvenog istraživanja. Nakon kritika, autori su svoje rezultate povukli te prošli tjedan objavili ponovnu analizu u istom znanstvenom časopisu. Došli su, kažu, do identičnog zaključka, a to je da ta vrsta prehrane smanjuje rizik od srčanih i moždanih udara za 30 posto i kod najugroženijih skupina. No, niti ponovnom analizom svoga rada nisu uspjeli sve uvjeriti u zaključke.

Mediteran (nike) kakav je nekad bio

Britanski The Guardian, primjerice, navodi kako je na Cipru čak 43 posto djece do devet godina pretilo, a brojevi su nešto malo manji u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj. Podaci su iz istraživanja napravljenog između 2015. i 2017. Mediteranska dijeta, koju su desetljećima više ili manje uspješno kopirali u svakom kutku svijeta kao ultimativnu zdravu prehranu, na Mediteranu više nije ono što je nekada bila. Siromaštvo, pad standarda, užurbani život i manjak obrazovanja doveli su do toga da zemlje Mediterana poput Grčke, Španjolske ili Italije (te Hrvatske) više nisu “Mediteran kakav je nekad bio”, barem ne kada je u pitanju prehrana.

Skandinavija je, sa svojom New Nordic (nova nordijska) kuhinjom potukla sunčani jug, a odrasli, te posebno djeca, na sjeveru puno manje pate od pretilosti. World Health Organization (WHO) kaže kako će prije prosječni Šveđanin jesti rajčicu, ribu i maslinovo ulje, dok će se djeca na jugu manje kretati, a u prehrani imati mnogo više gaziranih pića, šećera, grickalica i crvenog mesa, piše Express.hr.

No, ako ste svejedno ljubitelj mediteranske dijete, onda je dobra vijest za vas da je u 2019. dobila zlato kao najbolja dijeta (i vrsta prehrane) sudeći po rezultatima objavljenima na samom početku godine. Analizirana je, kažu stručnjaci, 41 vrsta prehrane a Med-dijeta osvojila je najbolje ocjene u nekoliko različitih potkategorija – najbolja za zdravlje, najbolja dijeta temeljena na povrću, najbolja za dijabetes i najlakša za slijeđenje/provedbu.

CNN piše kako to nije čudno, s obzirom da je čitav niz studija pokazao kako takva vrsta prehrane smanjuje šanse za dijabetes, visoki kolesterol, demenciju, gubitak memorije, depresiju i rak. Obroci sa, kažu, sunčanog Mediterana povezani su sa jačim kostima, zdravijim srcem i duljim životnim vijekom. I gubitkom kilograma. Većina se prehrane temelji na voću i povrću, žitaricama, ribi, orašastim plodovima te mnogo maslinovog ulja. Rafinirani šećer i brašno se koriste u rijetkim prilikama. Maslac se gotovo ne koristi. Mesa se jede malo, i ne svaki dan, a i jaja, mliječni proizvodi i piletina konzumiraju se manje nego na “sjeveru”.

Onda su svaku vrstu prehrane ocjenjivali po sedam kategorija. Prije godinu dana prvo su mjesto dijelile tzv. DASH dijeta koja se bavi sprječavanjem hipertenzije i Mediteranska. Zajedničko im je minimalno korištenje procesuirane hrane i fokusiranje na voće, povrće, grahorice, leću, orašaste plodove, piše Express.hr.

Najlošije kotiraju Dukan, Body Reset dijeta, Whole30 dijeta i keto dijeta koje su koncentrirane na hranu punu proteina i masti, s minimalno ugljikohidrata. 

KOMENTARI:
Loading...