Opstrukcija vakcinisanja dovela je do povećanog broja oboljelih od malih boginja u svijetu, a 2018. godina ostaće upamćena i po rastu slučajeva raka, te borbi protiv zastrašujuće epidemije ebole u Africi. Kobno odbijanje vakcinacije – Broj slučajeva malih boginja (morbili) u velikom je porastu širom svijeta, posebno u Evropi i Južnoj Americi, jer roditelji odbijaju da vakcinišu djecu, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), prenose agencije.

Prva doza

Još lani, službeno su evidentirane 173.000 slučajeva malih boginja, što predstavlja skok od više od 30 posto u odnosu na godinu prije. Stvarni broj slučajeva procijenjen je na 6,7 miliona. SZO procjenjuje da je umrlo 110.000 ljudi, uglavnom djece, od bolesti koja može biti spriječena vakcinacijom. Stručnjaci upozoravaju da zabrinjava činjenica da se male boginje šire u zemljama u kojima to godinama nije zabilježeno. Primjetan je rast slučajeva malih boginja, a čini se da je on konstantan, što zabrinjava SZO. Vakcinacija prvom dozom stala je na 85 posto, a 95 posto je potrebno da bi se spriječila epidemija. SZO upozorava da drugu fazu, odnosno revakcinaciju koristi samo 67 posto populacije.

Većina djece koja propuštaju vakcinaciju živi u najsiromašnijim zajednicama u svijetu, a mnoga i u zonama sukoba. U nekim dijelovima Evrope i Latinske Amerike dezinformacije ili nepovjerenje obeshrabruju vakcinaciju, navode stručnjaci.

Više slučajeva raka, ali manje smrtnih ishoda – U ovoj godini rastao je i broj Evropljana oboljelih od raka. Dobra vijest je da smrtnost od ove bolesti opada. Prema mapi SZO koja obuhvata 53 zemlje – od Portugala do Rusije preko Kirgizije, u evropskom dijelu 2014. godine od raka je oboljelo 2,4 posto stanovništva, što je za pola više nego 2000.

Taj broj krije velike razlike, zavisno od vrste raka i stanovništva koje je obuhvaćeno.

Tako je u Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Danskoj i na Islandu rasprostranjenost bolesti dva puta veća (pet posto), dok je smanjena (1,8 posto) u Zajednici Nezavisnih Država, koja uključuje devet zemalja nekadašnjeg sovjetskog bloka, među kojima su Bjelorusija, Gruzija i Rusija.

Stopa oboljelih u EU je 2013. godine iznosila 2,8 posto, pri čemu su više obolijevale žene (2,9 posto) nego muškarci (2,7 posto). Broj slučajeva raka dojke u porastu je za čak 30 posto od 2000. Tokom 2014. među 100.000 žena zabilježeno je 110 novih slučajeva oboljelih godišnje.

Rak dojke ujedno se i bolje liječi, pa je smrtnost opadala od kraja devedesetih godina prošlog vijeka, tako da je 2015. godine bilo 20 smrtnih slučajeva među 100.000 žena, u poređenju sa 23,8 slučajeva u 2000.

Broj novih slučajeva raka grlića materice smanjuje se u EU, gdje je 2014. godine među 100.000 žena bilo 12 oboljelih, ali u Zajednici Nezavisnih Država raste i dva puta je veći, navode iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Rizici bolesti

Faktori koji su u vezi s povećanim rizikom za nastanak raka dojke i ne mogu se mijenjati su spol, dob (rizik raste s godinama starosti), genetski faktori (nasljedne mutacije na genima BRCA1 i BRCA2), obiteljska anamneza (rak dojke u užoj obitelji: majka, sestra, majčina sestra), osobna anamneza (prethodno dijagnosticiran rak jedne dojke), rana menarha (prva menstruacija prije 12. godine),

kasna menopauza (posljednja menstruacija poslije 50. godine), zračenja prsnog koša u mlađoj dobi u terapijske svrhe (naprimjer, kod Hodgkinove bolesti ili limfoma), nalaz biopsije kod koje je utvrđena epitelna hiperplazija s atipijom epitela, navode ljekari.

Loading...