Svijet u kojem živimo čini se kao da je tu oduvijek, ali nikada ranije ljudi nisu živjeli u vremenu koje je sofisticiranije i prilagodljivije našem postojanju.

YouTube kanal Kurzgesagt podsjeća kako imamo luksuz da ne razmišljamo o preživljavanju i da mnogo toga uzimao zdravo za gotovo. Ne razmišljamo o tome kako je 99,99 posto vremena ljudskog postojanja bilo obilježeno potpuno drugačijim životom.

Štaviše, život se nije svodio isključivo na jednu ljudsku vrstu, nego na njih nekoliko od kojih je posljednja izumrla prije oko 10.000 godina. Opet, imamo luksuz biti najbolje prilagođena ljudska vrsta u historiji – homo sapiens sapiens.

Naša priča traje već šest miliona godina, ali je prije 200.000 godina na planeti Zemlji živjelo čak sedam vrsta ljudi od koji je jedna – homo erectus – postojala duže nego mi.

Ljudska vrsta koja je opstala, mi, nije se značajno mijenjala najmanje dva miliona godina, sve dok nismo shvatili kako kontrolisati vatru i kako je iskoristiti za spremanje hrane, zaštitu od grabežljivaca i zaštitu od zime i opasnih noći.

Anatomski moderan čovjek pojavio se prije oko 200.000 godina. Ipak, čovjek koji se po svojim mentalnim sposobnostima ne razlikuje od današnjih ljudi hodao je ovom planetom prije tek 70.000 godina.

Prije oko 50.000 godina desila se ekspanizja inovacija, oružje i oruđe je postalo kompleksnije, a sa njima i kultura te rani jezik. Ovo je doprinijelo razvoju naše mogućnosti za međusobnom saradnjom, što nas je tada uveliko odvojilo od ostatka životinjskog carstva. Dobili smo mogućnost ubrzano širiti znanja, sačuvati ta znanja tokom budućih generacija i koristiti ih za produbljavanje shvatanja svijeta koji nas okružuje.

Prije 50.000 godina, ljudi su bili specijalisti za preživljavanje što se ne može reći za današnje predstavnike vrste koji prednjači u posjedovanju znanja, ali nipošto po pamćenju okoline, raspoznavanju mirisa, sposobnosti lova ili atletskoj građi tijela.

Još jedna revolucija desila se prije oko 12.000 godina kada je čovjek svhatio kako može, pored životinja, masovno uzgajati i jestive biljke. Ovo je uzrokovalo poljoprivrednu revoluciju i rađanje specijalizacija među ljudima što do tada nije bio slučaj. Uskoro su stvorene i prve civilizacije, a progres je počeo rasti eksponencijalno.

Prije oko 500 godina započela je naučna revolucija, a sa njom se uskoro desila i industrijska revolucija koja je naposljetku omogućila računare, a nedavno i internet.

Kako bi shvatili raspon vremena, probajte to sagledati kroz broj generacija. Između prvih predstavnika ljudske vrste i nas nalazi se oko 125.000 generacija, naši preci prije 500 generacija gledali su nastanak civilizacije, a prije samo 20 generacija ljudi su počeli proučavati svijet kroz objektiv nauke.

Zasigurno živimo u do sada najprosperitetnijem dobu ljudske vrste. Plenatu smo u potpunosti transformisali, promijenili smo izgled pojedinih vrsta životinja i biljaka, na druge planete šaljemo robote, a neki od nas su hodali po Mjesecu. Prosječni srednjoškolac zna više o svemiru nego naučnik od prije nekoliko vijekova. Dominiramo našim svijetom, iako smo vjerovatno i dalje vrlo ranjivi.

Moderni način življenja zauzima tek 0,01 posto prostora ljudske historije. Veći dio priče o čovjeku svodi se na preživljavanje u divljini. Zato sljedeći put kada propustite voz ili autobus, ili ako vaš hamburger nije dovoljno topao, prisjetite se koliko je ovaj izmišljeni svijet zapravo poseban…

KOMENTARI:
Loading...