Neprilagođena brzina nikada nije jedini uzročnik udesa. Praksa je pokazala da pogrešno obavljena preticanja predstavljaju jedan od najčešćih saobraćajnih nesreća sa fatalnim ishodom.

Preticanje spada u najsloženiju radnju najvišeg rizika koju vozač preduzima u vožnji i zato je od vitalnog značaja da se pridržavate nekoliko važnih pravila kako biste maksimalno smanjili rizik od eventualne kolizije i sigurno stigli na željeno odredište.

Zahvaljujem našim najboljim vozačima – Miodragu Đelmašu, Pavlu Komnenoviću i i Zoranu Kastratoviću – koji su mi nesebično pomogli u pisanju ovog teksta.

Imajte u vidu da se teške saobraćajne nesreće ne događaju samo drugima. Zbog toga se treba što bolje upoznati sa ovom problematikom i prihvatiti činjenicu da obilaženju vozila treba pristupiti obazrivo.

Po uobičajenoj definiciji, preticanje jeste zaobilaženje vozilom drugog vozila koje se kreće u istom smjeru. Uzevši u obzir pretpostavku da se oba vozila kreću istom brzinom i znajući da potrebna dužina puta i vrijeme za preticanje zavise isključivo od brzine kretanja, dolazimo do zaključka kako je nužno postići dovoljno veliko ubrzanje u kratkom vremenskom intervalu u cilju sigurnog i blagovremenog preticanja.

Preticanje je veoma opasno i zahtjeva dosta iskustva, jer je potrebno uskladiti više operacija u samo nekoliko sekundi, ali i pravilno proceniti novonastalu situaciju i u skladu sa njom donijeti odluku kada je sigurno otpočeti obilaženje vozila. Manje iskusni vozači uglavnom ponavljaju iste greške, zbog čega ćemo krenuti upravo od njih.

Prije svega, nemojte sebi dozvoliti luksuz da ne uključite pokazivač pravca i na taj način vozilima ispred i iza vas stavite do znanja da želite da započnete preticanje. Prije nego što krenete da dodajete gas, provjerite da li je automobil iza vas možda već krenuo sa obilaženjem.

Ukoliko ste sve ovo proverili, sačekajte dionicu puta dovoljne dužine da vam dozvoli sigurno obilaženje vozila ispred vas. Od najveće je važnosti da pratite vertikalnu i horizontalnu signalizaciju, pošto preticanje nikako ne bi trebalo otpočeti preko pune linije ili ispred obilježenog pješačkog prijelaza.

Svakako se ne treba upuštati u nepotreban rizik i preticati vozila u nepreglednim krivinama ili prevojima. Ovime ne izlažete opasnosti samo vlastiti, već i život drugih učesnika u saobraćaju. Putovanje može trajati satima i zato je uvijek bolje sačekati siguran trenutak za preticanje.

Na velikim putnim brzinama zaustavni put je izuzetno dugačak i stoga se trudite da poštujete ograničenja brzine. Najvažnije je uskladiti putnu brzinu uslovima puta i vremenskim prilikama.

Pogrešna procjena – glavni uzrok nesreća

Preticanje traje sve dok se ne vratimo u desnu saobraćajnu traku, odnosno – kada u retrovizoru vidimo vozilo koje pretičemo. Kod preticanja pri većim brzinama treba biti još obazriviji, naročito ukoliko obilazite vozilo velike dužine kao što je šleper.

Ovdje treba napomenuti da je izbor odgovarajućeg stepena prenosa ključan kako bismo u dovoljno kratkom periodu osigurali automobilu dovoljno dobro međuubrzanje. Uvijek je lakše izvesti preticanje u nižem stepenu prenosa zbog činjenice da na većem broju obrtaja radilice motor isporučuje veći obrtni moment i snagu.

Preporuka je da obilaženje započnete kada obrtaji pređu 3500-4000 o./min. kod benzinskih agregata, odnosno na oko 2000 o./min. kod modernih turbo dizelaša.

Jednim pogledom na obrtomer prije preticanja moguće je utvrditi koliko se “vrti” motor vašeg automobila. Ukoliko se radi o “malim” obrtajima, jednostavno prebacite u niži stepen prenosa i izvršite “redukciju” prenosa, time omogućavajući automobilu dovoljno obrtnog momenta i snage.

pavle komnenovićIzvor: Aleksandar Todorović

Pavle Komnenović: Kod benzinskih agregata male radne zapremine i snage, nužno je da često baratate ručicom mijenjača ukoliko želite da preticanje završite sigurno po sebe, ali i ostale učesnike u saobraćaju. Mnogi vozači nisu svjesni da je maksimalna snaga motora dostupna samo na visokom broju obrtaja radilice.

Uzmimo za primjer benzinski agregat od 1,2 litra sa 16 ventila, koji maksimalnu snagu od 80 KS ostvaruje pri 5.600 o./min. Na nekim srednjim obrtajima – oko 3.000 o/min. – navedeni motor isporučuje približno 40 KS i oko 80 Nm obrtnog momenta, što je jedva dovoljno da se preticanje obavi zadovoljavajućom brzinom.

Ukoliko navedeni agregat “zavrtite” na 4.000 o./min., imat ćete na raspolaganju 125 Nm i više od 55 KS, zbog čega ćete preticanje moći da obavite za osjetno kraće vrijeme.

Dakle, ukoliko imate slab motor, ne oklijevajte da iz četvrte prebacite u treću “brzinu” – po potrebi čak i u drugu, ukoliko se vozilo ispred vas kreće malom brzinom.

Vozačko iskustvo

Vozačko iskustvo veoma se sporo stiče: računa se da, tek kada pređete 100.000 kilometara, postajete relativno iskusan vozač, zato je važno da poštujete saobraćajne propise, ali i da u dovoljnoj mjeri ovladate tehnikom vožnje.

Profesionalni vozači su dobro upoznati sa mogućnostima svog automobila, što je ujedno osnovni preduslov za tečnu i sigurnu vožnju. Ovi vozači u svakoj prilici koriste svoje obimno znanje i iskustvo kako bi preticanje obavili što brže. Zato vam otkrivamo kako da i vi budete što agilniji i spretniji na putu.

zoran kastratovićIzvor: Aleksandar Todorović

Zoran Kastratović: Prilikom preticanja uvijek treba držati “pun gas”, bez obzira da li vam neko dolazi u susret ili ne. Uvijek morate pretpostaviti da se situacija na putu može promijeniti u trenutku, recimo – iznenadnim nailaskom motocikla koji se kreće velikom brzinom. Također, preticanjem “iz zaleta” možete skratiti “opasno” vreme provedeno na lijevoj strani puta.

Ovakav način preticanja svakako preporučujem kada se ispred vas kreće vozilo velike dužine i u slučaju da posjedujete automobil sa motorom male radne zapremine. Postupak je jednostavan: pustite da se vozilo ispred vas malo udalji, a onda prije prelaska u lijevu traku pokušajte da postignete dovoljno veliku brzinu za sigurno obilaženje.

Na lijevu stranu puta preći ćete tek kada se dovoljno približite vozilu ispred vas. Cijeli ovaj proces treba da bude “tečan”, pri čemu vozač mora biti maksimalno koncentrisan i svestan situacije na putu.

Iskustvo sa trka pokazuje da su po kiši – mokroj stazi – prolazna vremena za oko jednu trećinu slabija nego po suvom asfaltu. Ta razlika je još izraženija u svakodnevnoj vožnji, zahvaljujući činjenici da prosječni vozači svoje neznanje najviše pokazuju u otežanim vremenskim uslovima za obavljanje saobraćaja.

Prilikom preticanja po kiši ne smijete zaboraviti da vam je potrebno oko 50 posto više vremena da obavite preticanje. Tada je stabilnost vozila slabija, dok je prilikom kočenja dužina zaustavnog puta osjetno veća.

Noćna vožnja je posebna priča – u noćnim uslovima potrebno je voziti sa još većom koncentracijom i odlučnošću, pri čemu važe ista pravila kao i pri standardnom preticanju.

miodrag đelmašIzvor: Aleksandar Todorović

Miodrag Đelmaš: Iskusni vozači i profesionalci preticanje noću obavljaju sa još većom lakoćom, jer je tada po svjetlosnom snopu nadolazećeg vozila lakše procijeniti na kojoj je udaljenosti i kojom se brzinom kreće drugo vozilo.

Za one koji posjeduju “svježu” vozačku dozvolu, noćna vožnja je znatno opasnija, pa takvi vozači moraju da se pridržavaju pravila defanzivne vožnje. Noću, kao i danju, nužno je da tek kada ste sasvim sigurni da ste odabrali pravi stepen prenosa, sačekate pravu dionicu puta dovoljne dužine za preticanje.

Ukoliko vam u susret ne dolazi drugo vozilo, odlučno skrenite na lijevu kolovoznu traku i pritisnite papučicu gasa “do daske”. Ukoliko druga vozila dolaze iz suprotnog smjera, morate dobro procijeniti njihovu brzinu: naši vozači uglavnom ne razmišljaju na pravi način i ne pomišljaju da neko na istoj dionici vozi mnogo brže od njih.

Ukoliko procijenite da preticanje nije moguće sigurno okončati, odmah usporite i vratite se iza vozila u svoju desnu traku.

Bolje ubrzanje – kraće preticanje

Ukoliko pretičete kamion sa prikolicom koji se kreće brzinom od 90 km/h, potreban vam je pravac na putu u dužini od oko dva kilometra pod uslovom da namjeravate da se pridržavate ograničenja brzine od 100 km/h, uključujući i nekoliko sekundi za pripremanje prije samog preticanja.

Ukoliko odlučite da preticanje obavite za kraće vrijeme i u tom cilju povećate brzinu kretanja na 120 km/h, vrijeme preticanja se smanjuje sa oko 34 na nešto više od 11 sekundi, dok se potrebna dužina preticanja skraćuje sa 2,0 kilometra na oko 800 metara. Time se rizik da se pri preticanju desi nešto nepredviđeno smanjuje za čak 3 puta.

Ovaj primjer, naravno, treba prihvatiti sa rezervom – pridržavanje ograničenja brzine uvijek je preporuka, osim ukoliko ono ne iziskuje nesigurnu vožnju i potencijalno rizično preticanje.

Brza vožnja nije uvijek i nesigurna vožnja: ograničenja brzine na pojedinim dionicama puta danas se mogu smatrati “smiješnim”, s obzirom na to da potiču iz vremena SFRJ, kada su našim putevima dominirali automobili sa mnogo slabijim motorima.

Autor teksta: Aleksandar Todorović, urednik sajtova najboljiauto.com itestoviautomobila.net

 

KOMENTARI:
Loading...