Drevni su ljudi dvaput pretvorili pse u svoje najbolje prijatelje, pripitomivši dvije zasebne populacije vukova odvojene tisućama kilometara.

To je zaključak znanstvenika koji su koristeći modernu genetiku otkrili evolucijsku povijest pasa. Rezultate su objavili u časopisu Science, prenose agencije.

Ljudi i psi imaju dugu povijest. Žive zajedno najmanje 15 tisuća godina. Ili barem pet tisuća više nego s kravama, kozama ili svinjama. Ali kako, kada i gdje su se dvije vrste sprijateljile, uglavnom je zagonetka.

Uvriježeno je mišljenje da su psi pripitomljeni samo jednom, a većina stručnjaka smatra da se to dogodilo ili u Europi ili u srednjoj Aziji.

Nova se teorija pojavila kada su znanstvenici izdvojili genom iz kosti unutarnjeg uha psa fosiliziranog prije 4800 godina i usporedili ga s genomom modernog psa i s tragovima DNK 59 drevnih pasa.

– Naši podaci upućuju na to da su psi pripitomljeni dvaput, na objema stranama Starog Svijeta, rekao je genetičar s Oxforda Laurent Frantz te pojasnio: “To znači da su dvije skupine ljudi na različitim krajevima svijeta neovisno došle do istog zaključka: psi se mogu pripitomiti”.

Kaže i da vjeruje kako se proces pripitomljavanja, iako iznimno rijetko, može ponoviti više puta.

Nakon što su konstruirali obiteljsko stablo pasa utemeljeno na genetskim podacima, znanstvenici su zaključili da su psi pripitomljeni na zapadu i istoku Euroazije, ali ne i u sredini.

Znanstvenici vjeruju da su u nekom trenutku u prapovijesti psi s istoka otišli s grupama ljudi koje su se selile te zamijenili većinu zapadnih pasa pa zato danas u modernih pasa dominira azijsko porijeklo.

Iako je moguće da je bilo samo jedno pripitomljavanje u Aziji, nakon čega su psi, prateći ljudske migracije stigli u Europu, znanstvenici misle da se to nije dogodilo jer za takvu teoriju manjkaju arheloški nalazi usred kontinenta.

Međutim, i dalje je nepoznato kako su sivi vukovi započeli dug put koji je završio današnjim spektrom psećih vrsta od afganistanskih hrtova do pekinezera.

“Vjerojatno se radilo o paralelnoj evoluciji. Prvo su se čopori vukova približili ljudima, pa su se ljudi na njih naviknuli i zatim vjerojatno poduzeli nešto namjerno u tom smjeru”, kaže genetičar s Oxforda Greger Larson.

KOMENTARI:
Loading...