Teško ćete danas pronaći korisnika mikrovalne pećnice koji će u nju, osim greškom, staviti metalni predmet, ali ništa lakši neće biti ni pronalazak dobro “informisanog” svakodnevnog korisnika koji ne čini barem jednu od najčešćih grešaka.

Čak i ako dio pauze na poslu provodite čekajući u redu za mikrovalnu pećnicu, podijelite vrijeme podgrijavanja na dva dijela pritiskom tipke za pauzu. Hladni centralni dijelovi hrane i neravnomjerno zagrijavanje pogodni su za razmnožavanje bakterija kojima je optimalna temperatura između 45-60 stepeni Celzijevih, koliko može biti u sredini hrane. Mikrovalovi prodiru izvana prema unutra, pa kako bi toplina zahvatila sve dijelove vašega jela, vrlo važno je miješati ili okretati hranu.

Korisnici su često u zabludi da su posudice u kojima se dostavlja hrana koju naruče pogodne za mikrovalne pećnice. Štetne bakterije i hemikalije mogu prodrijeti u hranu kad se te posude rastope pa se preporučuje upotreba samo onih posuda koje smiju u mikrovalnu, a one na sebi nose oznaku o tome.

Možda uvijek nije najlakše odrediti snagu mikrovalne pećnice, ali to je ključan faktor za pravilno i sigurno podgrijavanje hrane. Ako nije istaknuto na uređaju, informaciju probajte dobiti od proizvođača ili na internetu. Većina srednjih do velikih mikrovalova ima snagu od 850 do 1650 W (vat), a što je snaga veća, hrana će se brže zagrijavati. Uređaji se od jednog do drugog razlikuju po snazi pa ako kod kuće nešto podgrijete za dvije minute, na poslu će vam možda trebati dvostruko više. Kad ne poznajete uređaj, najbolje je krenuti polako i povećavati vrijeme kako ne biste isušili ili prekuhali hranu.

To što je unutrašnjost mikrovalne skrivena iza zatvorenih vrata ne znači da je nikad ne treba očistiti. Rutinsko čišćenje kojim se ubijaju bakterije od zaostale hrane važno je za mikrovalnu pećnicu kao i za bilo koji drugi uređaj u kuhinji. Unutarnju i vanjsku stranu mikrovalne pećnice obrišite mekom krpom ili papirnatim ručnikom navlaženim toplom vodom, a od sredstava možete koristiti sodu bikarbonu, deterdžent za posuđe ili tekući sapun. Time ćete očistiti ostatke i osvježiti miris kuhinje, a preostale čestice hrane neće kontaminirati bakterijama vaša svježa jela.

Odmrzavanje sirovog mesa u originalnoj ambalaži može se činiti kao dobar način da se izbjegne curenje sokova iz mesa, ali može biti puno štetnije nego ako meso ipak odmotate. Stiroporni podlošci i omot od plastične folije u kojima se meso prodaje sadrže štetne hemikalije koje uslijed zagrijavanja mogu prodrijeti u hranu. Kad meso ili perad odmrzavate u mikrovalnoj, važno je i smanjiti toplinu na 30 posto ili koristiti opciju odmrzavanja (defrost).

Možda vam je zbog brzine djelovanja mikrovalne pećnice ponekad na pamet pala genijalna ideja brzog sušenja mokrih rukavica ili čarapa, ali nemojte to činiti jer stavljanje bilo čega osim hrane u mikrovalnu može izazvati požar. Jednostavno, sušenje odjeće nije u opisu posla mikrovalne pećnice.

Kako toplina cirkulira, lagano pokrivanje hrane pomoći će u ravnomjernijem zagrijavanju, da se ne raskuha i da ima bolji okus. Vrućina i vlaga koje se stvaraju zbog lagano prekrivene hrane pomoći će i uništavanju štetnih bakterija, a imat ćete i manje posla s čišćenjem nakon podgrijavanja. Ako ste mislili da je čvrsto zatvaranje u nepropusnu posudu s poklopcem još bolja ideja, varate se. Poklopac potpuno zatvorene posude nakon podgrijavanja u mikrovalnoj često se ne može otvoriti pa u ručak možete samo gledati, što je bolja varijanta. Naime, ako je posuda puna tekućine, može doći i do eksplozije.

Eksploziju može izazvati i tvrdo kuhano jaje ako ga podgrijavate u ljusci, a osim što ćete ostati bez jela, napravit ćete popriličan nered. Čak i ako ne dođe do eksplozije, mijenja se cjelokupna tekstura jaja koje postaje gumeno i nije više dobro za jelo.

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...