Evropska Agencija za sigurnost hrane, sa sjedištem u Parmi, Italija, organizovala je 10. i 11. novembra godišnji sastanak na temu monitoringa antimikrobne rezistencije odnosno rezistencije bakterija koje izazivaju bolesti kod ljudi i životinja, od koji su najvažnije Salmonele, Campilobakteri, MRSA, ešerihija koli.

Zabrinutost

U radu sastanka po prvi put ove godine učestvovala je i BIH koju je predstavljao dekan Veterinarskog fakulteta Nihad Fejzić, nominovan kao predstavnik BiH od strane BiH Agencije za sigurnost hrane.

Fejzić u izjavi za Fenu navodi da je u svijetu ogromna zabrinutost zbog toga što su ove bakterije postale otporne na postojeće antibiotike te da se rade planovi koji treba da riješe problem.

– U veterinarskom segmentu je fokus pažnje na kontrolisanu upotrebu antibiotika u stočarskoj proizvodnji i tretmanu životinja, edukaciji farmera i veterinara. Ovaj problem je definitvno interdsiciplinarni i tipičan je primjer problematike kojom se bavi jedinstveno zdravlje – kaže Fejzić.

Nepravilna i prekomjerna upotreba antibiotika, smatra Fejzić, nije samo medicinski problem.

Kako ističe, zbog povećane potrošnje mesa u svijetu, postali su sastavni dio hrane koja se daje kravama, svinjama, pilićima. Njihov zadatak je da životinje postanu otpornije na infekcije.

Kontrolni sistemi

– Konzumiranje mesa tretiranog antibioticima ima nesagledive posljedice po ljudsko zdravlje. Još proljetos na stručnom savjetovanju u Sarajevu, istakao sam da konzumiranjem hrane koja sadrži antibiotike, stvaramo idealne uvjete za za ubrzan razvoj optornosti bakterija – rekao je Fejzić.

On ističe da treba povećati obuhvat kontrola i uzimanja uzoraka, ne samo od domaćih proizvođača.

– BiH je zemlja koja uvozi velike količine hrane. Zbog toga moramo na granicama postaviti kontrolne sisteme, tako da ništa ne može ići u promet dok ne dobijemo rezultat analize. Isključivo kroz dobru laboratorijsku dijagnostiku i dobre sisteme kontrole, možemo upravljati granicama bolesti i rizicima za naše zdravlje. Treba li podsjećati da su najugroženije siromašne zemlje, u koje spada i BiH zbog lošeg imuniteta njenih građana i sramno malih ulaganja u zdravstvo – smatra Fejzić.

Osim BiH na sastanku u Parmi po prvi put bile su bile pozvane i Srbija, Makedonija i Albanija kao zemlje u kojima do sada nema nikakvih aktivnosti na području monitoringa otpornosti bakterija na antibiotike.

KOMENTARI:
Loading...