Vrlo vjerovatno da na našem tržištu postoje proizvodi koji sadrže genetski modifikovane organizme (GMO) i vjerovatno ih i jedemo, a toga nismo ni svjesni iako njihova proizvodnja nije dozvoljena. Osim toga, svaki proizvod koji sadrži više od 0,9 posto genetski modifikovanih organizama u sebi mora biti obilježen.

Možda građani naše zemlje toga nisu svjesni, ali jesu u Centru za životnu sredinu iz Banje Luke. Ova nevladina organizacija je na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu organizovala okrugli stol o temi Ratifikacija GMO amandmana, koji je organizovan u saradnji sa Savjetom za GMO Bosne i Hercegovine.

Deklaracija

Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu na pitanje postoji li način da građanin u BiH na neki način prepozna hranu koja sadrži GMO, ili poljoprivrednik kada kupuje sjeme za sjetvu da prepozna da neko sjeme sadrži GMO, odgovara:

“Za sada ne postoji sistem obilježavanja GMO proizvoda i jedan od naših ciljeva jeste da se takvi proizvodi vidno obilježe. Ne postoji način da građani prepoznaju GMO hranu jer je ona vrlo slična ili identična konvencionalnoj. Ono što građani mogu da znaju je koje su to zemlje koje proizvode GMO i koje su to vrste koje se proizvode i koje se mogu naći na tržištu.

Što se tiče sjemena, ono nije dozvoljeno u BiH i koliko je nama poznato, uglavnom se nabavlja i sije/sadi ilegalno.

Poljoprivrednici bi trebali da znaju, ali, nažalost, to nije baš čest slučaj. Naime, prva generacija GMO je i nastala kao odgovor na potrebe poljoprivrednih proizvođača za većim prihodima i profitom bez uzimanja u obzir moguće negativne posljedice po zdravlje i životnu sredinu. Svaki legalan proizvođač i trgovac sjemenom mora imati deklaraciju o sjemenu, tako da poljoprivredni proizvođači mogu doći do informacija ako žele da budu etički i zakonski na pravoj strani”.

O postojanju GMO hrane u BiH osvjedočili smo se više puta proteklih godina. U 2013. godini Agencija za sigurnost hrane BiH je radila monitoring u 17 gradova BiH. Rezultati su slijedeći: od 100 uzoraka, 67 ih je bilo pozitivno na GMO, dok je 41 uzorak hrane za životinje na bazi soje i kukuruza imao u sebi GMO. U namirnicama za ljude utvrđeni su GMO tragovi u 26 uzoraka mesnih proizvoda, pahuljica, žitarica ili pekarskih proizvoda.

Godinu poslije toga nakon velikih poplava američka kompanija koja se inače bavi proizvodnjom genetski modifikovanih sjemena, prije svega kukuruza i soje, htjela je donirati poljoprivrednicima u BiH, Srbiji i Hrvatskoj sjemena, tvrdeći da nisu genetski modifikovana, ali nakon što je priča došla u javnost, ponuda je ekspresno odbijena.

No, i pored toga, i danas u BiH imamo cijele parcele zasijane sjemenima koja su genetski modifikovana. Prošle godine su na području Semberije i Posavine pronađeni usjevi GMO soje na šest hektara, a vjeruje se da ih ima i mnogo više. Poljoprivrednici krive državne kontrolne organe za to što je takvo sjeme ušlo u BiH.

Amandman

Upravo neuređeno stanje na tržištu potaklo je Centar za životnu sredinu da organizuje okrugli sto o GMO proizvodima. Učestvovali su članovi Savjeta za GMOBiH, kao i drugi eksperti iz ove oblasti, predstavnici nadležnih institucija i organizacija koje se bave zaštitom životne sredine i zaštitom potrošača. Učesnici su raspravljali o značaju koji bi ratifikacija GMO amandmana imala za BiH, te dali načelnu podršku ovoj inicijativi iako će Centar za životnu sredinu zvaničnu podršku tražiti od nadležnih institucija u narednom periodu.

“Potrošači imaju pravo da znaju šta jedu, te da učestvuju u donošenju odluka koje ih se tiču”, izjavio je Vojislav Trkulja, predsjednik Savjeta za GMO.

Iako u BiH postoji zakonodavstvo koje reguliše oblast GMO, zakoni na različitim nivoima nisu usaglašeni, te provođenje ovog zakonodavstva nije na zadovoljavajućem nivou, što dokazuju povremene kontrole koje pronalaze nedozvoljene genetski modifikovane usjeve na našim poljima. Jedan od uzroka je i neinformisanost proizvođača i potrošača o GMO.

KOMENTARI:
Loading...