Sigurno ste se i sami nekada pitali kako to da se uvijek štrecnemo onih nekoliko prvih sekundi, kada uđemo u more i to bez obzira na temperaturu vode. Upravo to je u vrlo opširnom, lako razumljivom i sebi svojstvenom stilu, pojasnio Saša Ceci.

Trik koji ste možda radili kao djeca prikazuje kako mozak percipira temperaturu

Postoji jedan jednostavan trik koji nam može reći dosta o tome kako naš mozak percipira temperaturu. Možda ste ga kao djeca i sami radilii.  Trebaju nam tri malo veće posude. U jednu se ulije vruća voda.  Ne prevruću, jer je ideja da se u nju guraju neki dijelovi tijela. U drugu se stavi ledena voda.

U njoj se neki dijelovi tijela stisnu pa pazite koje stavljate unutra. U trećoj je mlaka voda. Stavimo jednu ruku u vruću vodu, drugu u hladnu.  – Držimo ih tamo neko vrijeme, a onda ih obje uronimo u posudu s mlakom vodom. Umjesto da naš mozak odmah shvati da su obje ruke u vodi iste temperature, događa se nešto potpuno neobično. Mi osjećamo da je ruka koju smo izvadili iz ledene uronjena u vruću, a ova iz vruće da je u ledenoj. Dakle, mi ne osjećamo stvarnu temperaturu, već samo da je naše okruženje toplije ili hladnije – obrazlaže Ceci.

Dalje u svome statusu isključuje neke pogrešne pretpostavke koje možemo na osnovu toga da izvedemo. Znači li to da se tijelo kod ulaska u more u tih par sekundi ohladi na temperaturu mora pa zato ne osjećamo hladnoću? Sigurno ne.  Najviša temperatura mora izmjerena je prije dvije godine u Dubrovniku i iznosila je malo iznad 31 stepena Celzijusa. Koliko god da nam se to čini kao visoka temperatura za kupanje, još uvijek je puno preniska za naše tijelo. Naime, čim naša temperatura padne na 35 stepeni, počnemo da se tresemo, zubi nam cvokoću, a usne postaju plavo-ljubičaste.

A zašto nam je onda hladno kada ulazimo u more?

– U kontaktu s hladnom morskom vodom naše tijelo počinje da gubi toplinu. Živci u koži to osjete i brzo o tome obavještavaju mozak. On tada pokreće izlučivanje hormona koji podstiču stezanje krvnih žila u ohlađenoj koži – objašnjava Ceci. Na taj način se jako smanjuje protok krvi kroz njih. To je nešto vrlo slično kao kad bismo sistem hlađenja automobilskog motora smanjili protok vode do hladnjaka (hrv. kilera) , motor bi počeo jače da se zagrijava. Tako i nama postaje toplije.  Živci više ništa ne javljaju mozgu jer se temperatura kože spustila otprilike do temperature vode. A to zna svako ko se taman fino osušio na plaži kad bi ga zagrlila omiljena osoba tek izašla iz mora. Omiljenost bi se privremeno smanjila proporcionalno temperaturnoj razlici.

– To sužavanje krvnih žila je razlog i zašto nam je teško da se tokom velikih vrućina rashladimo pod hladnim tušem. Koža se brzo ohladi, ali toplina koja se sve vrijeme stvara u našem tijelu ostaju unutra i zapravo se ukupno još više zagrijavamo. Zato je tada bolje istuširati se mlakom vodom. Kažu oko 33 stepena Celzijusa – kazao je Ceci.

KOMENTARI:
Loading...