Svjetski dan čokolade obilježava se danas no kako se vode broje rasprave oko njenih zdravstvenih i kalorijskih vrijednosti, tako i sam datum obilježavanja njenog dana nije usuglašen. Neki kažu da je u rujnu, drugi cijelu veljaču proglašavaju mjesecom čokolade, ali ipak većina današnji dan smatra pravim danom čokolade.

Čokolada je poslastica koja se dobiva miješanjem kakaove mase s većom ili manjom količinom šećera.

Pretpostavlja se da su Olmeci još prije 2.600 godina kuhali čokoladnu smjesu. Visoko razvijena civilizacija Maja u travnju je priređivala slavlja u čast boga kakaa Ek Chuaha, tijekom kojega bi se prinosile životinjske žrtve i dijelili pokloni, a zrna kakaovca bila su prihvaćena kao sredstvo plaćanja. U Meksiku su potvrđena slična slavlja.

Sa svojih putovanja po Južnoj Americi Kristofor Kolumbo donio je na španjolski dvor i sjeme kakaovca, ali nije pobudilo nikakvo zanimanje. Tek će španjolski konkvistador Hernán Cortés kada krene u osvajanje Južne Amerike i uništavanje tamošnjih civilizacija probati Xocolatl, toplu kakaovu tekućinu koju mu je ponudio astečki vladar Montezuma u golemim zlatnim peharima.

Asteci su čokoladni napitak pili zagrijan i bez trunke slatkoće, ali su dodavali začine poput vanilije i čilija, a tek će Europljani od čokolade napraviti slatkiš. Španjolski redovnici su prvi u Europi pripravljali čokoladu, još uvijek tekuću, počeli su dodavati šećer i cimet, ali tajnu nisu mogli dugo skrivati.

Čokolada kakvu poznajemo danas je novijeg datuma i to zahvaljujući Nizozemcu Conradu J. van Houtenu, koji je 1828. g. patentirao hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah. Englezi (Joseph Fry) su 1847. g. otkrili kako taj prah miješati sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem te je takva nova čokolada postala ubrzo omiljena i bila je to prva čokolada za jelo. Švicarac Daniel Peter je eksperimentirao s mlijekom kao sastojkom u čokoladi i uspio je proizvesti prvu mliječnu čokoladu 1875. g.

Dalje su Švicarci usavršavali proizvodnju čokolade i godine 1879. Rudolf Lindt (Lindt je danas jedna od najpoznatijih tvornica čokolade) napravio je čokoladu koja se topila u ustima (poznata i po nazivu “chocolat fondant”).

Neke od zabluda o čokoladi su da uzrokuje karijes i akne, da deblja, povećava razinu kolesterola, te da izaziva ovisnost.

KOMENTARI:
Loading...