Ambrozija je jednogodišnja zeljasta samonikla biljka, koja često raste na neobrađenim zemljištima. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a u Europu je uvezena kontaminiranim pošiljkama sjemena pšenice iz ’60-ih, a u našem okruženju prvi zapis potiče iz ’40-ih godina.

Ambrozija ima vrlo raširen korov, jedan od najistaknutijih invazivnih biljnih vrsta u Europi. Izuzetne je reprodukcijske moći, otpornosti i prilagodljivosti okolišnim uvjetima.

Ona niče u aprilu, cvjeta sredinom jula, a u punom cvatu je krajem augusta. Tokom cvatnje oslobađa milijune zrnaca peludi.

Sjeme joj je izuzetno otporno, ne smrzava i može preživjeti i preko 30 godina.

Oprašuje se vjetrom.

Pelud je aerodinamičnog oblika, pa lako putuje zrakom. Širi se oko 1 km uokrug biljke. Vjetar ga može raznijeti i na udaljenost od 300 km.

Najjača koncentracija peludi je od sredine augusta do sredine septembra.

Porast ambrozije proporcionalan je povećanju prometnica. Klimatske promjene poput visokih temperatura i ljetnih suša pogoduju rastu.

Povećava se broj ljudi osjetljivih na ambroziju jer se biljka širi izrazito brzo.

Razvoju alergije pogoduje stresniji način života, te nekvalitetna ishrana.

Ambrozija je prozvana alien biljkom zbog široke distribucije polena i lakog zaposjedanja novih staništa.

Kako prepoznati ambroziju?

– korijen vretenast

– stablo uspravno, razgranato, posuto grubim dlačicama, naraste do 1,5 m visine

– listovi jajolikog oblika, 5-10 cm dužine i posuti gustim dlačicama

– cjetovi žućkasti, glavičastog oblika, skupljeni u grozdaste cvatove

– prilagodljiva širokom rasponu kiselastog tla

– raste na pjeskovitom i šljunčanom tlu, najčešće nastanjuje napuštena staništa – uz željezničku prugu, ceste, puteve, uz obale rijeka, nedovoljno obrađena zemljišta, započete a ne dovršene izgradnje

– korov u nasadima suncokreta, šećerne repe, kukuruza, soje i krompira

– raste svugdje gdje ima dovoljno svjetla – ambroziju nikada nećete naći u šumi

– slična pelinu, imaju isto stanište, rastu pomiješano – ljudi često ne razlikuju na prvi pogled

– pelin i ambrozija nemaju jednaki alergeni potencijal

– stabljika pelina tamnije boje i tvrđa (drvenastija), listovi manje rasparani

– cvat kod pelina bijele ili nježno ružičaste boje uvijek obrastao dlačicama, a kod ambrozije uvijek žuti bez dlačica

Štetnost ambrozije

– pelud ambrozije jedan od najjačih prirodnih alergena

– uzrokuje velike zdravstvene troškove

– smanjuje kvalitetu života alergične populacije

– turizam: alergične osobe izbjegavaju takva područja

– osiromašuje tlo: crpi velike količine hranjivih tvari – smanjuje prinos nasada, npr. u nasadima soje i do 40 posto, izaziva finansijske gubitke na prinosu, npr. u Mađarskoj i do 30 miliona eura godišnje

Alergija na ambroziju

– može se ispoljiti u svim životnim dobima

– alergičari mogu osjetiti tegobe od juna do oktobra

– zbog velikog alergenog potencijala dovoljna je manja koncentracija polena da uzorkuje veoma intenzivnu polensku groznicu – dovoljno je već 20 zrna u zraku na jedan metar kubni

– Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu je izmjerio vrijednosti koncentracije polena ambrozije u gradu u periodu 30.8. – 6.9: na stanici Pofalići izmjereno je 28 zrna u metru kubnom zraka, a na stanici Stari Grad izmjereno je 70 zrna u metru kubnom zraka

– alergijski rinitis, peludna ili polenska groznica

– alergijske tegobe

– iscrpljenost, umanjenje fizičke sposobnosti

– česti napadi rafalnog kihanja

– peckanje očiju

– curenje nosa

– svrbež kože i sluznice

– pojačano suzenje očiju i otečene vjeđe

– oticanje grla

– ukoliko se ne liječi, može prerasti u: otežano disanje, kašalj, glavobolju, nesanicu, a u najtežim slučajevima prelazi u astmu

Liječenje alergije

– izbjegavati odlazak u prirodu za sunčano i vjetrovito vrijeme

– nositi sunčane naočale i šešire tokom dana

– izbjegavati šetnju uz korovne površine, ceste, pruge…

– nakon boravka na otvorenom oprati ruke, istuširati se, oprati kosu, presvući odjeću da se spriječi unošenje peludi u prostor u kojem se boravi

– redovno četkati i prati kućne ljubimce, njihova dlaka također skuplja polen

– redovno održavati okućnice i zelene površine

– veš ne sušiti vani u vrijeme visoke koncentracije (10-18h)

– prekriti krevet, držati prozore stana/kuće zatvorene

– stakla na automobilima tokom vožnje držati podignuta

– izlaziti poslije kiše i pada temperature, tada su koncentracije peluda u zraku najniže

– informisati se o koncentraciji peluda u zraku

– ne ignorirati biljku, već iščupati korov ili javiti nadležnom organu

– zajedničkom borbom iskorjenjivanja ambrozije

– educirati društvo, organizirati radne akcije, zahtijevati mjere nadležnih organa

– provoditi redovnu terapiju tokom jeseni i zime

Konvencionalno liječenje alergije

– stvaranjem mehaničke barijere ulaska alergena u dišne puteve, npr. sprej za nos koji na površini nosne sluznice stvara zaštitni sloj

– primjena antihistaminika i kortikosteroidnih pripravaka po preporuci doktora: djeluju protuupalno i olakšavaju alergijske tegobe, donose olakšanje, ali uzrokuju neželjene nuspojave i ne rješavaju uzrok alergije

– imunoterapija – hiposenzibilacijom smanjuje se osjetljivost na alergen: pacijent se postepeno izlaže sve većim dozama alergena da bi sam organizam postao otporniji na polen

Uklanjanje ambrozije

– najsigurniji način uništavanja biljke je čupanjem

KO treba da uništava ambroziju?

– SVI: Vlasnici zemljišta nak ojem raste, korisnici, prolaznici…

KAKO?

– mehanički iščupati zajedno sa korijenom (poželjno staviti rukavice kad se čupa)

– za veće površine preporučuje se košnja prije cvjetanja, dok je biljka plitka, nekoliko centimetara od tla

– posipanje hemijskim sredstvima

KADA?

– početkom maja ili krajem juna, kada je biljka visine oko 20 cm, jer ju je tada najbolje čupati

– kasnije, polovinom jula, biljke se mogu pokositi

– ambrozija se ne uništava u augustu – već je prekasno i može dovesti do pogoršanja simptoma, jer je tada u punom cvatu pa se koncentracija polena može višestruko povećati i samim tim uzrokovati opsežnije tegobe

– u brojnim evoprskim zemljama zakonski propisano iskorjenjivanje ambrozije već od 1999. godine.

– Vlada Srbije 2006. donijela Uredbu o uništavanju ambrozije

– U Republici Hrvatskoj 2007. donesena Naredba o poduzimanju obveznog uklanjanja ambrozije

– U nekim hrvatskim gradovima (Zagreb, Osijek, Varaždin) postoje službe koje se bave borbom za sprečavanje ambrozije

KOMENTARI:
Loading...