Jedna od najuspješnijih bh. glumica i mladih političarki Zana Marjanović u razgovoru za Klix.ba ističe zadovoljstvo zbog odluke da se uključi u politiku, jer samo na taj način se nešto može promijeniti, te optimistično govori o narednom periodu.

Zana Marjanović jedna je od najuspješnijih i najtraženijih bh. glumica. Pohađala je čuvenu srednju školu za glumu Fiorello La Guardia, High School of Music, Art and Performing Arts u New Yorku, diplomirala je glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i stalna je članica Kamernog teatra 55 te osnivačica i predsjednica Magacin Kabarea.

Osim glume, šta je Zanina prva ljubav, od prije godinu dana aktivno se bavi i politikom, gdje očekuje da može doprinijeti razvoju kulture i kulturnih institucija.

Godinu na izmaku ću pamtiti po tome što sam mnogo toga novog naučila, jer sam se uglavnom bavila poslom za koji se nisam prvenstveno obrazovala, a to je politika. Mogu reći da sam veoma sretna jer sam se odvažila na taj korak i mislim da sada može biti samo bolje u 2016. godini. Nadam se napredovanju i kao čovjek i kao političar.

Na početku je, moram priznati, bilo neobično, jer sam u Parlament FBiH došla kao već formirana javna ličnost. S druge strane, to je podrazumijevalo da je javnost više zainteresovana za moj rad na političkoj sceni, te je moja prva diskusija u Parlamentu bila medijski popraćena i veoma zapažena.

Kada su u pitanju budući projekti, Zana je više prisutna u Velikoj Britaniji i SAD-u, gdje su joj se otvorila mnoga vrata nakon filma Angeline Jolie.

Nedavno je na Foxu bila premijera šeste epizode druge sezone serije Legende, u kojoj se prvi put pojavljuje lik koji tumačim. Snimanje je bilo u augustu mjesecu ove godine. Riječ je o američkoj seriji u kojoj glavnu ulogu igra Sean Bean. Moja očekivanja su prilično velika, s obzirom na produkciju koja stoji iza tog projekta. Svi su bili oduševljeni ne samo mojim nastupom, već i nastupom drugih kolega iz BiH. Mislim da će nam ta serija otvoriti mnoga vrata u narednoj godini.

Zašto politika, koji je razlog zbog kojeg ste se odlučili baviti politikom?

Bit ću iskrena i reći da već odavno radim i zarađujem u Velikoj Britaniji i SAD-u, i to najviše zahvaljujući filmu Angeline Jolie, koji mi je otvorio mnoga vrata kada su u pitanju strane produkcije. Moja odluka je uvijek bila da želim živjeti u Sarajevu, jer ako svi odemo, ko će onda ostati da živi u BiH. S obzirom na situaciju u kojoj se kultura nalazila prošle godine i koliko je bilo teško svim kulturnim radnicima, odlučila sam se uključiti u politiku.


Naročito je ponosna na svoj angažman u Parlamentu FBiH, jer je svojom aktivnošću već uspjela privući pažnju i javnosti, ali i zastupnika u Parlamentu. Ostaje žal za neusvojenim amandmanom kada se usvajao budžet FBiH za narednu godinu, a koji je imao čak 45 glasova.

Amandman koji sam uložila na sjednici Parlamenta FBiH, kada se usvajao budžet za narednu godinu, imao je 45 glasova, što ipak govori da se nešto može promijeniti i da smo blizu, samo je potrebno nastaviti naporno raditi. I stvarno se trudim da u svakoj prilici koju imam iznosim probleme vezane za kulturu. Imam nadu i već se pripremam za rebalans budžeta, jer nećemo dozvoliti da se pitanje kulture završi usvajanjem budžeta i trenutnim planovima u budžetu za kulturu. Nadam se da ćemo se ipak izboriti da kultura u FBiH dobije budžet jednak kao i prošle godine.

Zana je komentarisala i rezultate javnog konkursa ministarstva kulture i sporta FBiH, kazavši kako je potrebno definisanje strategije kada je u pitanju sufinansiranje institucija kulture.

Osnovno pitanje je šta su kriteriji i šta je strategija Ministarstva kulture i sporta FBiH. Jer ako je fokus ministarstva na pomaganju institucija kulture od međunarodnog značaja, onda trebaju pomagati takve institucije. Ako je fokus na malim lokalnim manifestacijama, onda treba pomagati i takve kulturne događaje. Ne mislim da jedno isključuje drugo, ili da je jedno važnije od drugog. Potrebno je oboje, jer smo različiti ljudi i imamo različite potrebe. Smatram da moramo podržati kulturne institucije od međunarodnog značaja, a istovremeno razvijati kulturu lokalnih zajednica, što je vrlo teško, s obzirom na to da su sredstva namijenjena za kulturu u FBiH nedovoljna. Naprimjer, SFF kao najznačajniji festival u regionu neće moći opstati ukoliko se sredstva za isti iz godine u godinu znatno smanjuju. Ne smijemo sredstva za kulturu posmatrati kao vid socijalne pomoći kulturnim institucijama, već kao sufinansiranje projekata kulture, neophodnu podršku institucijama od značaja za FBiH.

Zemaljski muzej i rješenje statusa?

Kada se zatvarao Zemaljski muzej bila je jedna kampanja koja je mislim donijela više štete nego koristi, a odnosi se na menadžerstvo i upravljanje muzejom. Osnovni problem Zemaljskog muzeja je što nema status, jer tek kada riješimo taj problem možemo diskutovani o menadžerstvu i o tome kako treba voditi takvu instituciju. Bez obzira na menadžerstvo, država mora učestvovati u finansiranju kulturnih institucija.

Imamo situaciju gdje javnost općenito griješi u poimanju kulture, posmatrajući to kao instituciju od dva glumca i tri režisera. Samo Narodno pozorište ima blizu 400 zaposlenih, od čega je samo 15 glumaca. To su ogromni sistemi koji hrane hiljade osoba. Kulturu jednostavno ne smijemo predstavljati kao socijalni segment, već kao važan faktor u ekonomskom razvoju BiH.

Da je kultura u BiH sarajevocentrična slaže se i Zana Marjanović, ali to ima i svoje razloge.

Tačno je da na neki način imamo sarajevocentričnu kulturu, jer dvadeset godina najviše ulažemo u insititucije kulture koje su smještene u glavnom gradu BiH, što je prirodno. Ali, kada uzmete u obzir da se za kulturu svake godine izdvaja sve manje sredstava, onda proizilazi da manje sredine generalno postaju zanemarene, umjesto da se ulaže i u njihov razvoj. Zbog toga se moramo boriti i konstantno alarmirati na stanje u kulturi, kako bi nam jednog dana bilo bolje.

Mladi ljudi ne trebaju odlaziti iz BiH, već ostati i boriti se. Samo na taj način možemo krenuti naprijed, smatra naša sagovornica.

Mladi ljudi danas jednostavno moraju sami tražiti načine da osiguraju svoju egzistenciju. Recept za bolju budućnost jeste aktivniji angažman mladih uz pomoć programa Vlade FBiH. Floskula da na mladima svijet ostaje znači ogromnu odgovornost mladih ljudi, ali i odgovornost države. Samo su dvije mogućnosti, zavrnuti rukave i početi raditi, ili se spakovati i otići. Vjerujem da će Vlada FBiH i Parlament FBiH učiniti sve da izbor mladih ne bude ova druga opcija.

KOMENTARI:
Loading...