U četiri dana trajanja tuzlanska publika, ali i svi gosti koji se u to vrijeme zadese u gradu na zrnu soli, imat će priliku uživati u raznolikim umjetničkim sadržajima koje kreiraju savremeni umjetnici iz Ujedinjenog Kraljevstva, Brazila, Slovenije, Austrije, Njemačke, Holandije, Češke i Bosne i Hercegovine.

Evropska umjetnost u BiH

“Publika će uživati u esencijalnim vrstama umjetnosti koje dovodimo već četvrtu godinu zaredom u Tuzlu. Kad kažem esencijalnim, onda zaista mislim na one vrste umjetnosti koje su izuzetno kvalitetne, posvećene i nisu sklone komercijalnim oblicima. Umjetnici koji su ih stvarali s puno ljubavi dolaze, između ostalog iz mnogobronih zemalja Evropske unije, jer, nama je u suštini i cilj dovesti kvalitetne i unikatne programe iz Evrope u BiH”, kaže Krdžalić na početku razgovora za Klix.ba.

Festival će biti otvoren izložbom najznačajnijih djela Vincenta Van Gogha, zatim postavkom “20 godina EXIT aktivizma” i izložbom “Domovina velikih kćeri. Značajne Austrijanke iz okvira dva stoljeća”.

U festivalskim danima, između ostalog bit će izvedena i predstava “Portrait Explosiv” Savremenog njemačkog teatra iz Hamburga, kao i “Artz Village” velika žurka na Gradskoj pijaci u Tuzli u okviru koje učestvuju umjetnici Alija Kamber iz Tuzle, Ramiz Huremagić i Edin Džeko iz Sarajeva te tuzlanski orkestar Balsika.

“Ove godine nam je fokus na internacionalnim umjetnicima i institucijama, ali, naravno, nismo zanemarivali ni sopstvenu produkciju te domaće i regionalne umjetnike. Sve u svemu, imat ćemo veoma mnogo kvalitetnih programa na koje smo veoma ponosni i mislimo da ćemo ove godine napraviti jedan jako dobar umjetnički posao”, kaže Krdžalić.

Kada je riječ o domaćoj produkciji, pod okriljem arTz festivala premijerno će biti prikazana dva umjetnička projekta koja su nastala u Tuzli.

“Prvi projekat je dokumentarni film ‘Najgori na svijetu’ koji smo radili u koprodukciji sa Omladinskim pokretom Revolt. To je film koji iz jednog iskrenog novinarskog ugla govori o novinarskoj profesiji u BiH. Film otkriva mnogo stresnih informacija koje publika dosad nije imala priliku čuti, a tiču se mnogih bitnih novinara koji su penzionisani, ali i onih koji su trenutno aktivni”, pojašnjava Krdžalić.

Druga premijera vezana je za predstavu “Tragovi” koja je specifična sama po sebi, jer je prilagođena osobama sa smetnjama u fizičkom i mentalnom razvoju, a ostale stavlja u te pozicije.

“Predstava ima za cilj motivisati nas, dati nam priliku da se bolje upoznamo sami sa sobom, a u konačnici kroz samospoznaju uči nas kako postati herojem današnjice, u doba kada ljudi kriju sebe, od sebe i od drugih. Kada kriju svoje tragove, slabo uče iz njih, traže krivca u drugom, u roditelju, društvu, sistemu, a ne u ogledalu. Čovjek često nije svjestan prirode stvari i njihove suštine. On stvara probleme iz dosade i hira ili nedovoljnog razmišljanja, ali vremenom ti problemi postaju stvarni problemi iz kojih, takav, uvijek želi izaći kao žrtva, a ne pobjednik. U ovo doba su junaštvo i heroji samo mitovi, stoga, četvero glumaca, isprovocirani i sobom i od drugih, društva i sistema, sa jasnim stavom gledaju u ogledalo. Vraćaju se sebi, otkrivaju i prate svoje tragove, probleme i njihove heroje koji su uspjeli da iz stvarnih problema stvore sve ono što junaštvo i jeste”, dodaje Krdžalić.

Festival će upotpuniti i masterclass filmske radionice sa renomiranim predavačima iz Londona, Slovenije, Srbije i BiH.

“Smatram da će ovo biti jedan izuzetno dobar edukativni trenutak za sve entuzijaste i zaljubljenike u film i filmsku industriju”, nastavlja direktor tuzlanskog festivala.

Turbofolk je postao stil života građana

Prethodno izdanje festivala održano je pod motom “Kultura za sve”, dok se ovogodišnje veže za geslo “Budi slobodan”.

“Moto arTz festivala predstavlja suštinsku težnju za promjenom. ‘Kultura za sve’ bila je težnja ka tome da kultura u BiH i regionu postane onakva kakva je bila za vrijeme Shakespearea – dostupna svima te neelitizirana, odnosno oslobođena svih tih elitističkih okova. Vrlo često danas vidimo situacije sa crvenim tepisima, toaletama i elitističkim etiketama, popraćene političkim porukama, koje su zalijepljene na bilo koji oblik umjetosti”, navodi Krdžalić.

Nastavlja da su ovakve slike sve više vidljive u umjetničkim krugovima naše zemlje, što umjetnost kao koncept stavlja u jedan drugi plan kojem ne pripada.

“Prema mom mišljenju, to je jedna vrsta turbofolkerizacije kulture i umjetnosti i njene komercijalizacije. Naravno, nisam za to da se ne poštuju dress codovi i pravila festivala te da se narušava imidž istog, ali, u mnogo čemu se danas u našoj državi pretjeruje kada su takve stvari u pitanju. Mi zaista želimo kulturu vratiti običnom građaninu, čovjeku koji nema novca da plati 50 ili 100 maraka određeni program. Svi imaju jednako pravo za uživanje u umjetnosti koja je esencijalna i osnovna potreba svakog čovjeka”, smatra sagovornik portala Klix.ba.

Kada je riječ o ovogodišnjem motu koji glasi “Budi slobodan”, Krdžalić navodi da je sloboda ultimativna potreba čovječanstva kojoj je nametanjem određenih principa vrijednosti status itekako poljuljan.

“Bilo šta da želiš napraviti prevashodno moraš biti slobodan. Sloboda se nalazi u svačijoj glavi. Međutim, danas u dobu jednog ekscentričnog turbofolka koji više nije muzički žanr, nego je postao stil života građana, te slobode su jako ugrožene. Taj turbofolk, koji veoma ograničava i sužava moždane stanice svojom malograđanštinom i primitivizmom, koji nas je sve kao način života okupio, uzeo je mnogo maha. Cijela ta slika sad nesvjesno djeluje na svakog čovjeka i uzima mu slobodu slobodnog razmišljanja, promišljanja i donošenja ispravnih odluka, čime se istinski sistem vrijednosti itekako ugrozio. Ako nastavimo ovakvim tempom smatram da će balkanskom regionu trebati najmanje 500 godina društvene dekontaminacije i na desetine novih generacija, da bi se sistem vrijednosti vratio u kolosijek. Drago mi je što će arTz festival ostati zapisan kao jedna mala, pozitivna tačka, tog bolnog procesa koji je pred svima nama”, pojašnjava Krdžalić te dodaje:

“Na tom planu i jeste naš moto da prihvatiš sve što je drugačije i što je slobodno. Prihvati umjetnika koji svira gitaru na krovu neke zgrade, igra predstavu u kanalizaciji ili ulične svirače. Jednostavno, budi slobodan da prihvatiš sve to, da se priključiš jednoj euforiji koja nadolazi s arTz festivalom. Skini okove sa sebe, odbaci pravila i budi slobodan.”

Kreativni tim arTz festivala vizuelni identitet slobode ove godine ilustruje kroz muhu koja je zastupljena na svim promotivim plakatima festivala, a Krdžalić kaže da je njena sloboda upravo ona u koju svi mi trebamo vjerovati, ali je i posjedovati.

“Kroz naša istraživanja došli smo do zaključka da je muha jednostavno najslobodnije stvorenje. Ona smije sletjeti lavu na njušku, ali se i popeti na vrh kosmosa i sletjeti na bakine kolače. Velika je uloga te muhe i u čovječanstvu, jer npr. kompletna industrija čokolade zavisi upravo od muha. Naime, jedna vrsta muhe u Južnoj Americi oprašuje drvo kakaa i jednostavno da nje nema ne bi postojala svjetska proizvodnja čokolade”, ističe on i dodaje:

“Dakle, muha nije jedna obična ‘zumzara’ koju smo navikli tjerati ili stavljati u ustaljene konotacije, ona je ultimativni simbol slobode. Vrlo često smo i mi sami u počecima našeg rada, kao i muha bili u sličnim situacijama: da zujimo oko sponzora, da zujimo oko institucija, da nas isti tjeraju i odbacuju. Mislim da je pravo vrijeme da zujanje evoluira u prihvatanje i da se zaboravi odbacivanje, jer koliko god turbofolkerizacija ne željela – vrijeme kulture i čokolade, polako ali sigurno se vraća u našu zemlju.”

Mentalne poplave

Inače, arTz ekipa bila je izuzetno slobodna te se 2014. godine nakon razornih poplava koje su zadesile našu zemlju odlučila na pokretanje festivala koji je u tri godine svoga postojanja postao itekako prepoznatljiv.

“Mislim da smo bili luđački slobodni, jer su te fizičke poplave 2014. bile popraćene onim mentalnim poplava koje traju od ’90-ih godina i od svega onoga što se izdešavalo na ovim prostorima. Mnogo je veća borba i dan danas s tim mentalnim poplavama u državi u kojoj ne postoji nikakva kulturna politika. Ne postoji plan za kulturu i umjetnost, nego se to sve dešava ad hoc. Sredstva za kulturu iz državnog budžeta se dijele po ustaljenom nacionalnom ili političkom ključu, a ne po kvalitetu programa. U tim mentalnim polavama jako dobro plivamo i snalazimo se. Imamo publiku koja voli to što radimo i koju mi izuzetno cijenimo. Bez te kohezije i nekakvog spoja nas i njih zaista cijela ova priča ne bi ni postojala”, kaže Krdžalić.

Baviti se kulturom u današnje vrijeme u BiH smatra sasvim suludim, posebno jer umjetnici i umjetničke institucije nemaju dovoljnu podršku države i njenih aparata.

“To je potpuno normalno jer imamo jednu od najslabijih ekonomija, državu sa najzagađenijim zrakom u Evropi, a možda i u svijetu te milion drugih problema. I na Maslowljevoj piramidi kultura je ta koja se nalazi posljednja na listi potreba. Tek kad se sve ostale potrebe ispune, onda se može promišljati o kulturi. Upravo u jednoj tako strašnoj situaciji mi jako dobro kotiramo, plivamo, borimo se i donosimo umjetničke programe iz Evrope, regiona i BiH uz veliku podršku ambasada Austrije, Velike Britanije, Češke, Njemače, Holandije i Slovenije”, ističe Krdžalić.

Potcrtava da je krajnje vrijeme da se shvati da kultura ne može zavisti od podrške tih zemalja, nego da se mora početi proizvoditi i u našoj zemlji.

“Jedino tom proizvodnjom možemo imati priliku za odlazak u Austriju, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku… gdje ćemo pokazati istinske vrijednosti bh. kulture, a koje konačno državni aparati moraju početi podržavati – što je i poenta svakog zdravog sistema i umjetničkog stvaralaštva u istom. U arTz festivalu nastojimo i težimo ka tome da budemo što aktuelniji, moderniji i da se nekako izborimo sa svim tim pritiscima koji se indirektno vrše na nas kao posljedica globalne situacije”, nadovezuje se Krdžalić.

Kada je u pitanju festival na čijem se čelu nalazi, Krdžalić kaže da je podrška lokalne zajednice dovoljna kako bi se jedan ovakav projekat mogao realizirati.

“Tu se finansijski nikada ne može računati na neka ogromna sredstva, sve je to minimalno, ali imamo jako dobru infrastrukturalnu pomoć gdje su nam svi mogući prostori na raspolaganju. Imamo priliku da realizemo sve naše festivalske manifestacije i u tom smislu mislim da je veoma bitna pomoć lokalne zajednice”, smatra on.

Izuzetno mlada ekipa koja stoji iza ovog festivala za tri godine uspjela je ostvariti saradnju sa brojnim umjetnicima širom svijeta, a značaj arTz-a prepoznala je i Evropska festivalska aocijacija koja im je dodjelila priznanje za kvalitet, inovativnost i kreativnost “EFFE Label – Remarkable Festival 2017/2018.”.

Prilikom kreiranja programskih sadržaja kreativni festivalski tim mnogo se vodi i pulsom koji dobijaju od publike.

“Nekad odreaugujemo onako kako publika zaista želi i donesemo im sjajnu stvar. S druge strane, nekad ih uopšte ne slušamo te sami dovedemo nešto što ih impresionira. Tako je bilo prošle godine na festivalskom koncertu grupe Namby Pamby Boy. U jednom takvom progresive jazzu Tuzla ranije nije imala priliku uživati, što se pokazalo kao pun pogodak. Uvijek napravimo dobar spoj, dobro pazeći, jer se umjetnost ne smije kompromitovati”, mišljenja je Krdžalić.

Istinska umjenost, navodi on, nije ona koja mora i treba da sluša publiku, ali svakako s njom treba da koketira i treba da budu na vrlo sličnim talasnim dužinama, da bi na kraju taj idealan spoj rezultirao magičnim fluidom, kojem svi težimo.

Poručuje i da arTz festival ne želi nikoga kritikovati ili se sa nekim svađati. Jednostavno, želja im je da oplemene, kako politički i ekonomski, tako i kulturni milje Tuzle i BiH.

“Ta ideja, misija i vizija oplemenjivanja – da svi postanemo bolji i otvoreniji ljudi, prihvatimo različite i drugačije, te da svi postanemo svjesni kuture i njene bitnosti u današnjem vremenu, u suštini je naša težnja i poruka koju šaljemo dosadašnjim izdanjima arTz festivala”, zaključuje Krdžalić razgovor za Klix.ba.

Na kraju još kažimo i to da je ulaz za sve programske aktivnosti četvrtog arTz festivala besplatan, a one će se realizirati u Međunarodnoj galeriji portreta, Ateljeu Ismet Mujezinović, panonskim jezerima, Bosanskom kulturnom centru i Gradskoj pijaci u Tuzli.

KOMENTARI:
Loading...