U svijetu žive milioni ljudi koji su preživjeli infarkt srca. Mnogi od njih su se oporavili u potpunosti i nastavili normalno živjeti. Ako ste preživjeli ovo stanje trebali biste: pokušati se ponovno vratiti redovnim aktivnostima što je prije moguće, prevenirati sljedeći udar, ali i komplikacije kao što su srčano popuštanje ili iznenadna srčana smrt.

Nakon infarkta obavezno je otići kardiologu koji će vam predložiti testove kojima se utvrđuje kakva je preostala srčana rezerva. Važno je uraditi EKG, Holter-monitoring, laboratorijske, testove opterećenja na biciklu ili treadmeal-traci te ultrazvuk srca. Bitan je i razgovor s ljekarom.

Kardiolog će odmah zahtijevati: promjenu načina života, kao što je prestanak pušenja, prilagođavanje prehrane ili povećanje fizičke aktivnosti, redovno uzimanje lijekova, kao što su aspirin, nitroglicerin tablete za anginu pectoris, smanjenje nivoa holesterola u krvi, smanjenje pritiska, medikamente koji pomažu smanjenju nepotrebne potrošnje kisika i hranjivih tvari u srčanom mišiću te uključivanje u kardijalni program rehabilitacije.

Sve ovo odnosi se na nekomplicirane srčane infarkte. Međutim, u slučajevima kada se bolest nije sanirala i stabilizirala, pravci daljeg liječenja i rehabilitacije posve su individualni i određuje ih kardiolog.

Povratak svakodnevnim aktivnostima Aktivnosti i svakodnevne vježbe važni su za srčani mišić, ali i kompletno zdravlje. Pomažu u smanjenju tjelesne težine, održavanju nivo holesterola i pritiska u referentnim vrijednostima, smanjenju stresa te podizanju raspoloženja.

Ako osjećate boli u prsima nakon srčanog udara, morate naučiti kad se odmarati i kad i kako koristiti lijekove za anginu pectoris. Većina osoba, koje prežive srčani udar, sposobne su se postepeno vraćati uobičajenim aktivnostima.

Mnogi tada najčešće pitaju ljekara:

– kad mogu sjesti za volan,
– kad mogu upražnjavati fizičke aktivnosti,
– kad se mogu vratiti redovnim radnim obavezama,
– kad početi upražnjavati seks,
– kad putovati avionom.

Odgovor je da većina ljudi, koji ne osjećaju bolove u prsima, nakon nekompliciranog srčanog infarkta, mogu bezbijedno obavljati većinu nabrojanih aktivnosti već nakon nekoliko sedmica.

Spolni odnos Seksualne aktivnosti, osoba koja nema bolove u prsima ili druge komplikacije, može početi upražnjavati nakon nekoliko sedmica od infarkta. Ako, pak, sam ljubavni čin izaziva anginoznu bol, treba odmah prestati sa spolnim odnosom i uzeti nitroglicerin lingvaletu pod jezik. Ako se tegoba ponavlja važno je otići ljekaru.
Koitalna smrt (smrt koja nastupa u toku seksualnog čina) rijetka je i javlja se kod 0,6 posto slučajeva od svih naglih srčanih smrti. To se uglavnom događa u vanbračnim vezama, kod starijih muškaraca i kad je osoba u alkoholiziranom stanju.

Kad sjesti za volan Ne postoji tačna vremenska granica kad bolesnik ponovo može voziti automobil. Savjet je da ipak u prvim postinfarktnim mjesecima izbjegavate sjedati za volan u periodu saobraćajnih gužvi, po velikim vrućinama i u tamnim automobilima koji zadržavaju toplotu.

Gdje na godišnji odmor Svaka nagla promjena vremenskih prilika, bilo na toplo ili hladno, ali i jak vjetar te promjena vazdušnog pritiska, mogu kod bolesnika u postinfarktnom periodu izazvati nervozu, nelagodu i probadanje u prsima, nesanicu i umor. U toku prve godine, nakon infarkta, ne preporučuje se ići na more u julu i augustu zbog velikih vrućina.

Družite se Preporuka je da što više vremena provodite s porodicom i prijateljima, jer će druženje pomoći da se osjećate bolje i da niste usamljeni.

Bezvoljnost i depresija Nakon srčanog udara većina ljudi zabrinuta je i razmišlja o mogućem narednom infarktu. Obično se osjećaju depresivno i imaju teškoće zbog promjene životnih navika. O osjećajima bezvoljnosti, depresije i nezadovoljstva najbolje je pričati s ljekarom koji će vas saslušati i dati savjet o eventualnom uključenju antidepresiva.

Simptomi za hitnu medicinsku pomoć Osoba koja je preživjela udar ima više šanse da doživi i drugi. Zato je za vas, ali i porodicu važno da znate kada i kako tražiti ljekarsku pomoć te kako prepoznati simptome i znake novog eventualnog srčanog udara, instrukcije promptnog uzimanja aspirina i nitroglicerina, kad pozvati hitnu pomoć i dogovoriti lokaciju najbliže bolnice sa 24-tnom hitnom kardiološkom službom.

Pacijenti koji su preživjeli srčani udar imaju bol u grudima ili anginu pectoris. Bol se obično javlja u toku fizičke aktivnosti ili neposredno nakon nje i popušta za nekoliko minuta odmora ili nakon uzimanja nitroglicerina pod jezik. Tokom udara bol je obično ozbiljnija i jača, ne popušta nakon odmora ili uzimanja lijeka pod jezik. U tom slučaju važno je odmah pozvati hitnu službu.

Nažalost, većina osoba sa simptomima srčanog udara, tek nakon dva sata, pozove hitnu pomoć. Svako, pa i najmanje odlaganje, je gubite dragocjenog vremena za terapiju. U takvim situacijama često je oštećenje srca, ali i smrt.

KOMENTARI:
Loading...