– Ponovio bih izreku koju sam čuo na televiziji od predstavnika sindikata metalaca. On je rekao da nova Vlada nema sto dana, nego ima samo sto sati. Dakle, toliko je teška situacija u zemlji. I mi u Telecomu to osjetimo: ljudi bi željeli da koriste usluge, ali nemaju novaca. Možete dati ne znam kakve pogodnosti, ali čovjek je odlučio da potroši 10 KM i to je sve što može potrošiti, izjavio je u intervjuu za Poglede Nedžad Rešidbegović, generalni direktor BH Telecoma.

• Prije koji dan primili ste još jednu u nizu najmenadžer-priznanja?
– Ovo je, ustvari, nagrada za životno djelo, a povod su dva mandata na mjestu generalnog direktora BH Telecoma, konkretno rezultat u ta dva mandata. Već je poznato da smo iz poreza na dobit u ova dva mandata uplatili milijardu maraka u budžet Federacije i realizovali investicije za svoj razvoj od milijardu i sto. To su sve poslovni rezultati, da sad ne govorim o tehnološkom i servisnom razvoju, rastu broju korisnika…

• Nagradu ste primili u Banjoj Luci u Banskim dvorima. Ja sam to razumjela i kao političku poruku i priznanje da Vas i M:tel poštuje.
– Hvala lijepo. Mi se inače poštujemo između sebe, barem ovi dominantni operatori iako smo konkurencija, znamo koje tegobe imamo da ostvarimo ove rezultate i cijenimo šta god ko uradi. Imamo čak i praksu da jedni od drugih kopiramo rješenja ili najbolje poslovne modele, da ostvarimo dobar rezultat.

• Kakav je rezultat BH Telecoma u ovoj godini?
– U ovoj godini rezultat nije, nažalost, kao što je bio ranijih godina, govorim u odnosu na period od posljednje četiri godine. Jedan od najvećih razloga je sigurno siromaštvo zemlje i smanjena kupovna moć naših korisnika. Bez obzira na to što smo povećali broj korisnika. Konkretno, povećali smo broj mobilnih korisnika za 11 mjeseci u odnosu na prošlu godinu za 90 hiljada korisnika, 30 hiljada Moje TV korisnika, 20 hiljada internet-korisnika. Dakle, to je impresivan broj povećanja korisnika, a prihod je negdje u stagnaciji. Morali smo ići i sa nižim cijenama, pa onda ima i korištenja raznih pogodnosti i normalno je da su poslovni modeli i sniženje cijena privukli korisnike.

Planirana dobit

Recimo, mi smo vratili dominantnu poziciju u mobilnoj mreži, gdje imamo pokazatelje RAK-a za devet mjeseci, a sad sigurno još i više, da je naš udio 46,4 posto. M:tel je spao na nekih 40 posto, što je već značajna razlika, s obzirom na to da smo prije dvije godine bili sa gotovo istim udjelom na tržištu. HT ne bih spominjao, zato što je uvijek bio značajno manji u poslovnom smislu rezultata, ne samo po broju korisnika. Oni imaju trenutno trećinu naših korisnika, čak i manje, možda četvrtinu, ali je nevjerovatno kako imaju slab efekat poslovanja. Dok mi preko stotinu miliona imamo dobiti, oni imaju par miliona, što ipak ukazuje da nešto nije uredu.

• Koliku dobit očekujete ove godine?
– Mi smo planirali da dobit bude između 113 i 115 miliona konvertibilnih maraka. Imali smo smanjenje prihoda, imali smo povećane troškove prodaje terminalne opreme koju mi subvencioniramo sa oko 20 posto. Dakle, planirali smo oko 40 miliona za nabavku terminalne opreme, a 20 posto subvencioniramo, to je naše ulaganje u lojalnost korisnika. Normalno da povećanje troškova i prihoda znači i povećanje troškova od nabavke terminalne opreme sa 20 posto više nego što raste prihod, i samim tim to nam donekle obara dobit. Ali, ono drugo što je važnije – imamo korisnike. Dobili smo korisnike i to nam je puno vrednije nego u ovom trenutku da li će dobit biti 115 ili 120 ili 130 miliona.

• Recite mi ostale pokazatelje BH Telecoma za ovu godinu?
– Vrijedi spomenuti rezultat investicija koji će biti sigurno preko 130 miliona, možda čak i 140, i impresivno je da imamo jako veliki procent kolaudiranih objekata, objekata koji su potpuno završeni i pušteni u funkciju. Već se naplaćuje amortizacija, to je preko 110 miliona za 11 mjeseci i ono što čini BH Telecom snažnom privrednom organizacijom jeste sposobnost investiranja i povrata tih investicija kroz dobit i poslovne rezultate. To je svakako vrijedno, a napravili smo jako puno novih poslovnih modela.

• Šta to znači?
– U svijetu telekomunikacija odavno se govori, možda i duže od 10 godina, da će biti smanjenje broja korisnika fiksne mreže, da će biti povećanje interneta, da će biti povećanje mobilne telefonije, da će cijene stalno padati, da će konkurencija biti velika. A u tom smislu, recimo, vrijedi spomenuti da pored tih predviđenih kretanja treba se održati u situaciji koja jest aktuelna. U međuvremenu se toliko novih stvari desilo. Uzmite samo od dva i po mrežu, pa 3G, a evo već govorimo o 4G-LTI, sad govorimo o mobilnoj mreži, ne govorimo da smo uveli IPTV praktično prije četiri godine, da već imamo 115 hiljada korisnika, da smo uveli brzi internet gdje imamo 220 hiljada broadband korisnika koji mogu primati širokopojasne usluge, brzi internet i videousluge. A veličina ili vrijednost neke mreže jeste upravo taj pokazatelj. To sve čini da u tom dinamičkom kretanju morate investirati stalno. Ko uspije da prati trendove, taj će se održati na tržištu. Mogu još da kažem za ilustraciju da zahvaljujući BH Telecomu i ovim drugim operatorima, nama svima zajedno,  Bosna i Hercegovina kada se poredi u svijetu kao grana telekomunikacija ili informaciono-telekomunikacijskih tehnologija je između 67. i 69. mjesta.

Među 10 najdinamičnijih

Najbolje rangirana od svih grana, izuzev fudbalske reprezentacije koja ima bolji rejting. I stalno držimo to mjesto razvijenosti. Postoji metoda tzv. mjerenje razvijenosti ICT, odnosno razvoj informatizacije društva. Za 2014. Svjetski samit za razvoj informacionog društva je izdao jedan bilten u kojem je naveo deset najdinamičnijih razvijenih zemalja u protekloj godini i Bosna i Hercegovina spada u tih deset. Hoću da kažem da ovo što mi radimo, direktno utiče ne samo na našu poziciju u odnosu na svijet, nego da pružamo sve moguće usluge i infrastrukturu našim korisnicima pod jednakim uslovima koje imaju najrazvijenije zemlje u svijetu. Iz tog razloga može se porediti. Rekao sam koliko imamo broadband korisnika, međutim ne znate da imamo preko 500 hiljada korisnika koji imaju smart telefone, koji imaju ogromnu moć korištenja interneta, videa i drugih usluga.

• Da žive na telefonu! I da rade.
– Ali se sve na kraju svodi na jedno, da trend koji jeste u svijetu primijenjen je i kod nas i usmjeren na osnovu iskustava i preporuka Evropske unije. Razvoj informacionog društva je ono što će se desiti korištenjem informaciono-komunikacijske tehnologije, da se radi efikasnije, brže, jeftinije sa nižim troškovima. Mi smo tu veliki iskorak napravili u protekle dvije godine. Imali smo saradnju sa federalnim ministarstvima, potpisivali smo sporazume, protokole sa Ministarstvom obrazovanja da povežemo sve osnovne i srednje škole, a ne samo fakultete, da omogućimo korištenje bilo IP televizije, bilo interneta u obrazovne svrhe, da omogućimo pristup i nastavnicima i studentima i đacima svojim podacima. Isto tako smo u zdravstvu veliki iskorak napravili podržavanjem Centra za transplantaciju. Međutim, ne zna se da smo u međuvremenu dobili zadatak da povežemo sve domove zdravlja i bolnice u jedinstvenu mrežu, što sada završavamo. Imali smo sa federalnim Ministarstvom policije dogovor da povežemo sve matične urede sa mjesnim policijskim stanicama i FMUP-om, opet za razmjenu podataka, da ne govorom dalje… Sa Elektroprivredom imamo značajan projekat, takođe. To sve govori u kojem pravcu se svijet kreće i šta mi treba da ostvarimo u narednom periodu. Ono što će biti 2020, ni vi ni ja ne možemo ni zamisliti.

• Spremate se u penziju. Kažite mi koliko ste zadovoljni sa svojih osam godina na čelu ove kuće?
– Mislim da je pitanje interesantno, ali ja ću govoriti o 15 godina u Telecomu, jer sam tu bio i direktor Mobile, direktor PTT sistema i direktor Inžinjeringa. Nije bilo vremena da se stane i da se nešto ocijeni, nije bilo vremena za osjećaje zadovoljstva ili ocjenu uspješnosti posla. Stalno je bila ta borba da se ostvari što više. Sad tek, sa ove distance, a možda i bolje kad malo još prođe vremena, moći će se dati prava ocjena tog rezultata.

Stručni kandidati

Međutim, neposredni pokazatelji – koliko smo uveli usluga, koliko smo razvili tehnologiju, finansijski pokazatelji ostvareni u ovom periodu – govore da mogu biti zadovoljan, ali to zadovoljstvo kvari opšte stanje u zemlji. S tim se čovjek ne može pomiriti i jako mi je žao da i ostali nisu ovako uspješni i da nemaju iste uslove poslovanja i rada kao što ima BH Telecom, odnosno telekom-industrija kompletna.

• Jesu li Vas pitali za stavove o nasljednicima? Objavljen je kandidat SDA za budućeg direktora.
– Imao sam priliku da razgovaram sa predsjednikom Izetbegovićem, kad sam imao mogućnost da mu čestitam na izboru. Ono što sam rekao da u ovom trenutku jesu nade ovog društva našeg i našeg naroda jeste da poruka koju su potpisali Komšić i Izetbegović kako će se voditi računa o stručnosti kandidata je nešto što je jako dobro i što je promjena u odnosu na ranije ponašanje gdje je bilo svak’ svoj atar čuva – ja ću držati Elektroprivredu, ti ćeš Telecom i nećemo se jedni drugima miješati. To nije valjalo. Mislim da je izbor kadrova konsenzusom, zajedničkim odabirom svih političkih faktora koji mogu uticati na to vrlo važan. Mislim da je onda realnost da ćemo dobiti prave ljude, velika.

• I Telecom očekuje velika bitka, kao i cijelu privredu i zemlju. Očekivati je da će 2015. biti teža i od ovako teške 2014.
– Ponovio bih izreku koju sam čuo na televiziji od predstavnika sindikata metalaca. On je rekao da nova Vlada nema sto dana, nego ima samo sto sati. Dakle, toliko je teška situacija u zemlji i mi u Telecomu to najbolje osjetimo jer vidimo da stalno pada prihod iako povećavamo broj korisnika. Znači, ljudi bi željeli da koriste usluge, ali nemaju novaca. Vi danas možete dati ne znam kakve pogodnosti servisa, ali čovjek je odlučio da potroši 10 KM, i to je sve što može potrošiti. Tako je kod većine naših korisnika.

• Pokrivamo se koliko je jorgan dugačak.
– Upravo tako. Ne možemo mi iz kamena vodu iscijediti kad je nema. Potrebne su hitne i radikalne mjere u društvu da se stanje promijeni. Barem da se nagovještaj promjene stanja vidi.

• Da li je u okviru tih nagovještaja promjena opet aktualizirana priča o privatizaciji Telecoma?
– Mogu podijeliti sa vama jedno malo šire razmišljanje o ovoj temi. Vidite, privatizira se Telecom Slovenije, prodaje se Telecom Srbije. Navodno će i jednog i drugog kupiti Deutsche Telecom. Hipotetički – ako Deutche Telecom kupi Telecom Srbije, samim tim je ovdje sa M:telom prisutan. Međutim, pošto je već prisutan kroz HT, on mora nešto prodati, ne može biti vlasnik dva operatora. Za očekivati je da će HT Zagreb po nalogu Deutsche Telecoma prodati svoj udio u HT-u Mostar. Kako će se ta priča odvijati, da li će Federacija pratiti taj trend, pa da se kompletno taj posao uradi prodajom HT-a nekome i da se iskoristi ta prilika, da se izvuče što je moguće više? Što se tiče BH Telecoma, stranci stalno, već 15 godina, vrše na neki način pritisak da se privatizira BH Telecom. Iz kog razloga? Valjda su mislili da ne može država upravljati kompanijom. Mi smo dokazali da i razvoj i rezultati poslovanja mogu biti uspješni čak i u ovakvim uslovima kad je vlasnik država. Tako da dalja sudbina privatizacije BH Telecoma mislim da će zavisiti od istinske potrebe društva za novim sredstvima. Ukoliko se ukaže, ukoliko kulminira kriza – da se moraju tražiti sredstva, a nemate mogućnosti zaduženja, ko zna šta će se desiti.

• A da je država zadužena, mislim da smo se svi u to uvjerili. Kako Vi gledate na moguće pravce izlaska iz ove krize?
– Jako je to kompleksno pitanje. Ima mnogo segmenata gdje se može napredak ostvariti. Mislim da je bez daljnjeg privlačenje stranih investicija jedno od gorućih pitanja. Zašto naša diplomatsko-konzularna predstavništva ne rade u tom smislu, veliko je pitanje. Zašto naše privredne komore isto tako ne rade u tom smislu da promoviraju i omoguće dolazak stranog kapitala u firmama, koje su čak i u dubiozi? Imao sam priliku, vi ste čak objavili na svojoj Poslovnoj konferenciji, da se uvjerim da je bio interes saudijskih investitora da uđu u investiranje u drvnu industriju, odnosno tvornicu namještaja u Bosni i Hercegovini, gdje sam ja rekao – nama je je jedino problem tržište, a oni su rekli – imamo mi tržište. Međutim, oni traže partnere.

Partnerstvo sa NATO-om

Za partnerstvo ove vrste vi nemate privatnih lica, ovdje država mora biti partner. Država mora stati ili entiteti svojom prilagodbom zakona, na kraju krajeva. Svakako ako ima udio kapitala, onda će lakše ući. Recimo, to je jedna od mogućnosti da se poveća priliv stranih investicija. Drugo su dobri projekti. Treće, mi, nažalost, robujemo političkoj situaciji međusobnih trvenja, nemamo jedinstven program na državnom nivou. Ili, da bar na nivou Federacije imamo jedinstven stav, strategiju šta treba sve pozitivno uraditi da Federacija bude bolja sljedeće godine nego što je ove. Imamo čitav niz sistemskih prepreka. Uzmite samo zakon o radu i odnos sindikata prema tri vrste subjekata. Prvo su budžetski korisnici, drugo su javna preduzeća koja stvaraju dohodak, a neki nažalost i gubitke, većina, a treći su realni sektor. Položaj radnika u ta tri segmenta je neuporediv. Čudi me da i država, odnosno izvršna vlast i sindikat nisu uravnotežili to. Ne možete danas platiti topli obrok nekome onoliko koliko je u realnom sektoru plaća. To ako neko misli da može dalje ići tako, jako se vara. Ima tu još puno ideja. Mi imamo toliko sektora koji vape za investicijama i mogućnostima, počevši od poljoprivrede, energetike, metalne industrije, namjenske…  Vidjeli ste samo u Konjicu šta je napravljeno, a namjenske industrija kompletna može biti stavljena u funkciju. Šezdeset posto namjenske proizvodnje bivše Jugoslavije bilo je u Bosni i Hercegovini. Šta nama treba? Partnerstvo sa NATO-om. Treba sve raspoložive kapacitete namjenske industrije njima pružiti. Nama je potrebno da se ljudi zaposle, da privreda radi. A to ko je vlasnik, u ovom trenutku najmanje je važno. I ima vjerovatno puno toga još.

• Šta planirate u penziji, biti penzioner ili ostati aktivan?
– Po prirodi ne mogu biti penzioner, bez obzira na to bio to formalno ili ne bio. Uvijek ću biti aktivan. Ima jedna američka izreka: Never, never quit – nikad ne završite svoj rad.

KOMENTARI:
Loading...