20.2 C
Bosanska Krupa
Četvrtak, 22 Oktobra, 2020

“Kad mudraci utihnu”

- Oglas-

Koliko smo kao narod svjesni šta nam je u naslijeđe zavještao akademik Muhamed Filipović i da li digitalno doba dozvoljava postojanje drevnih mudraca…

Gledajući klince i razmišljajući o tezi proslavljenog edukatora dr. Johna Holta u kojoj iznosi stav da svako dijete koje može provesti nekoliko sati dnevno s odraslim osobama koje voli, a koje je zainteresirano za svijet i voli razgovarati o njemu, može mnogo više naučiti iz tog razgovora nego što bi naučilo za pet dana u školi, ne mogu, a da ne vidim analogiju sa činjenicom koliko kao društvo učimo od javne komunikacije onih rijetkih dobronamjernih, iskrenih i mudrih autoriteta, mislioca koje komunikologija kvalifikuje i kao tvorce mišljenja (Opinion Leaders). Logično je da je većina nas željna informacija, a manji broj i znanja i mudrosti, i na tom putu smo u procesu individualnog, ali i kolektivnog intelektualnog rasta. Zbog toga bismo mogli reći da smo na simboličnom nivou za rijetke velike umove poput znatiželjne djece.

Jedan od tih mislioca, svakako je i rahmetli akademik prof.dr.  Muhamed Filipović – Tunjo,  jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih intelektualaca, član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Pored toga što je u javnosti bio zapažen kao istaknuti filozof, pisac i esejist, erudita i akademik Filipović ostaće zapamćen po svom zalaganju za afirmaciju istorijskog nacionalnog imena Bošnjaci i obnovu bosanske državnosti, što ga svrstava u red istaknutih bošnjačkih patriota u drugoj polovini dvadesetog vijeka.

Od Muhameda Filipovića moglo se mnogo naučiti, ali ovdje je zgodno ponovo istaknuti  detalj iz ranije spomenute misli dr. Holta o djeci. Naime, on tvrdi da djeca u kratkom druženju sa odraslim osobama mogu naučiti mnogo više nego za cijelu sedmicu u školi, ali uz uslov da te osobe i vole. Ključni sastojak ovog recepta je ljubav, povjerenje, poštovanje, odnosno  sa druge strane empatija  kao  jedna od uzvišenih ljudskih osobina i osnov za svu vrstu ponašanja koje jednostavno zovemo “dobrotom”. Oni koji su sa znatiželjom čitali, slušali i razmišljali o onome što je rahm. Muhamed prenosio postajali su bogatiji znanjem i duhom, te su razvijali osjećaj kritičkog mišljenja, što je vodilo razumijevanju istorijskih okolnosti koje su uslovljavale njegovo djelovanje, te tako i shvatanja njegovog doprinosa našem razumijevanju istorijskog identiteta, osobitog prabića, tradicije, kulture, nacionalnog ponosa, i svega onoga što naša kulturno-istorijska posebnost podrazumjeva. U rovovima tokom rata s oduševljenjem slušali smo ga kako u ulozi diplomate drži lekcije šovinističkim SANU kvaziintelektualcima koji su čerečili Bosnu. Na njihovu mržnju i pozive na uništenje cijelog jednog naroda, on je, onako begovski dostojanstveno, pozivao na sabur, praštanje, toleranciju, hrabrost, dobrotu i požrtvovanost uz stalnu uvjeravanje da je Bosne bilo i da će je biti. Uspjeo je i u nastojanjima da naše elite prihvate ime Bošnjaci. Kad je većina mudro šutala, Filipović je 1967. g. pisao o „Bosanskom duhu u književnosti“ i tome da je Bosna prije svega svoja, zbog čega je privremeno bio isključen iz Saveza komunista.

Dan nakon njegove dženaze iz Viteškog Bužima od pripadnika Patriotske lige potekla je inicijativa da jedna ulica nosi ime akademika Muhameda Filipovića, što me je lično jako obradovalo. Ono što me je zabrinulo i zaprepastilo, jeste da je na objavu te vijesti na jednom lokalnom portalu, pored komentara odobravanja ili neodobravanja realizacije jedne takve inicijative, bilo i krajnje degutantnih komentara, pa čak i izljeva mržnje. I sve to u gradu koji je M. Filipović izuzetno volio i cijenio, pa često i pohodio. Da li je u pitanju sujeta, zloba, politikanstvo, nepoznavanje činjenica ili nesposobnost razlikovanja mediokriteta od istinske veličine ne mogu razumjeti. Možda digitalno doba koje je omogućilo postojanje fb instant mudraca negira mogućnost postojanja stvarnih mudraca izvan virtuelnog svijeta, a i Filipović je svojim eruditskim znanjem zaslužio taj epitet, te takve koji su do juče bili među nama ne priznaje i negira?

Bilo kako bilo M. Filipović će zauvijek ostati upisan u istoriji Bosne kao simbol  intelektualnih vodilja patriotskih snaga. Zbog toga sam ispred svoje političke organizacije – Narod i Pravda, koja se zalaže da se problemi rješavaju čestitošću, radom i poštenjem, a ne milijardom kako neku noć predsjednik Konaković reče na Face TV, a što je i u „Bosanskom duhu“ za koji se je  toliko zalagao M. Filipović, podnio inicijativu kao općinski vijećnik da jedna ulica u Bosanskoj Krupi nosi ime akademika Muhameda Filipovića. Zbog svega su rahmetli Muhamed i naša djeca to zaslužili…

Dodaj komentar:
- Oglas -

Najnovije

Dedić: HDZ-u je očigledno draži SNSD od sopstvenih glasača, ne odustajemo od ANP-a

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik SDA Šemsudin Dedić otvoreno je komentarisao politička dešavanja u BiH, ali i stranci. HDZ-ovo blokiranje...

Sarajevskoj minder politici draži Beograd od Bosanske krajine

Teško li je izbrojati korake i kilometre turističkih vodiča i vozača što u Bosansku krajinu odvezoše hiljade turista s istoka i zapada, sjevera i...

Faruk Šehić: Nije lako živjeti tamo gdje ljudi od jutra do mraka imaju negativnu energiju

“Pola života u Bosni sam proveo objašnjavajući ljudima da volim biti nekad sam, da sam drukčiji, da sam, jebiga, pisac, ali ne onakav kakav...

Faruk Šehić: Nije lako živjeti tamo gdje ljudi od jutra do mraka imaju negativnu energiju

FRONTAL: Nedavno je Vaša knjiga “Ritorno alla natura“ dobila prestižnu nagradu  XXXI Premio Letterario Camaiore - Francesco Belluomini Premio Internazionale 2019. a niko od...

Povezani članci

Dedić: HDZ-u je očigledno draži SNSD od sopstvenih glasača, ne odustajemo od ANP-a

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik SDA Šemsudin Dedić otvoreno je komentarisao politička dešavanja u BiH, ali i stranci. HDZ-ovo blokiranje...

Sarajevskoj minder politici draži Beograd od Bosanske krajine

Teško li je izbrojati korake i kilometre turističkih vodiča i vozača što u Bosansku krajinu odvezoše hiljade turista s istoka i zapada, sjevera i...

Faruk Šehić: Nije lako živjeti tamo gdje ljudi od jutra do mraka imaju negativnu energiju

“Pola života u Bosni sam proveo objašnjavajući ljudima da volim biti nekad sam, da sam drukčiji, da sam, jebiga, pisac, ali ne onakav kakav...

Faruk Šehić: Nije lako živjeti tamo gdje ljudi od jutra do mraka imaju negativnu energiju

FRONTAL: Nedavno je Vaša knjiga “Ritorno alla natura“ dobila prestižnu nagradu  XXXI Premio Letterario Camaiore - Francesco Belluomini Premio Internazionale 2019. a niko od...