Početkom ovog mjeseca Slovačka je od Holandije preuzela predsjedavanje Evropskom unijom. Ova zemlja jedina je od tri predsjedavajuće članice ove i naredne godine koja je proces proširenja svrstala među glavne prioritete. Tim povodom o evropskim integracijama BiH razgovarali smo s ambasadorom Slovačke u našoj državi Janom Pšenicom.

Da li je prema Vašem mišljenju BiH napravila napredak na putu ka EU?

Novi pristup Evropske unije zasnovan na njemačko-britanskoj inicijativi iz 2014. godine, pomogao je odblokirati reformski i integracijski proces u zemlji. Prije više od godinu dana stupio je na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, u februaru ste predali zahtjev za članstvo u EU. Zemlje članice žele razmotriti zahtjev čim prije, ali čekaju dok Bosna i Hercegovina ispuni preostale zadatke. Sigurno je došlo do napretka, no događaji posljednjih nekoliko sedmica pokazuju da su procesi ponovno zakočeni.

Hoće li aplikacija BiH za članstvo u EU biti razmatrana za vrijeme predsjedavanja Slovačke Unijom? Ranije su postojale informacije da članice EU nemaju jedinstven stav o bh. aplikaciji?

To ovisi o Bosni i Hercegovini. Slovačka je još prije preuzimanja predsjedavanja Vijećem EU signalizirala da bi željela uvrstiti zahtjev na dnevni red sjednice Vijeća koja će se održati 18.7. u Briselu. Napominjem da sve zemlje članice moraju dati saglasnost da se neka tačka uvrsti u program Vijeća te također moraju dati saglasnost na odluku, u ovom slučaju na prihvatanje zahtjeva BiH za članstvo i za traženje Evropske komisije za pripremu svog mišljenja o zahtjevu. Međutim, Bosna i Hercegovina nije pokazala da ima funkcionalan mehanizam koordinacije i nije došlo do adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Također, zemlje članice će prije prihvatanja zahtjeva najprije razmotriti da li je došlo do vidljivog napretka u implementaciji reformi. Stoga ne mogu procijeniti kada će Bosna i Hercegovina ispuniti preostale zadatke i kada će se EU baviti zahtjevom.

Napomenuo bih da proces odluke, kao i odgovarajuće procedure u Vijeću EU, traju minimalno 10 dana, najčešće i nekoliko sedmica.

Šta je prema Vašem mišljenju trenutno ključni politički problem u BiH?

Osim aktuelnih svakodnevnih političkih rasprava, čini mi se da je glavni problem u stvarnom ili fiktivnom nedostatku uzajamnog povjerenja između političkih lidera i u iskorištavanju ovog stanja od političkih stranaka. Drugim riječima, svako računa s tim da ako neko dobije prednost, to automatski znači gubitak za drugog. Dok su uspješna društva i zemlje one koje jačaju međusobno povjerenje, traže rješenja korisna svima i povećavaju nešto što se zove “društveni kapital”.

Hoće li fokus EU-a i dalje biti na proširenju i koliko će se na sve to odraziti Brexit?

Slovačka je uvrstila agendu proširenja EU među prioritete svog predsjedavanja, pod nazivom “Globalno angažirana Evropa”. Naš cilj je da očuvamo kredibilitet te politike i nadamo se da će tokom našeg predsjedavanja biti moguće ostvariti konkretan napredak u procesu pridruživanja Zapadnog Balkana i Turske. Ali taj napredak prije svega ovisi o uloženom trudu i rezultatima samih zemalja koje pretendiraju na članstvo u EU.

Na tok našeg predsjedavanja svakako će utjecati mnogobrojni faktori, kao što su predstojeći pregovori EU i Velike Britanije o budućim odnosima, migracijska kriza, terorističke prijetnje ili posljedice ekonomske i finansijske krize.

Kada je riječ o Brexitu, ne očekujem nikakav značajan utjecaj na politiku proširenja. No, želim istaknuti da bez obzira na unutrašnji razvoj u EU, ne postoji ništa što bi zemljama kandidatkinjama i zemljama aspiranticama, uključujući Bosnu i Hercegovinu, branilo da poboljšaju funkcioniranje svojih zemalja: da štite građanske slobode i mir, jačaju pravnu državu, političku stabilnost i privredni napredak. Ovo su glavni parametri evropskog projekta koji se ne mijenjaju. Mnogo je toga što sami možete uraditi za poboljšanje svog života i niko vam to ne može zabraniti.

Holandski ambasador u BiH Kraak oštro je kritikovao bh. vlasti navodeći da ne poznaju osnovne procese te da nisu posvećeni EU integracijama. Kako Vi ocjenjujete odnos bh. vlasti spram EU integracija?

Želio bih ovdje podsjetiti da su u februaru 2015. godine politički lideri BiH potpisali i institucije BiH usvojile pismenu obavezu prema reformama i EU integraciji. Također je više puta rečeno kako bi Bosna i Hercegovina željela postati zemlja kandidatkinja do kraja 2017. godine.

Međutim, kao sam već rekao, adaptacija SSP-a još nije završena i zemlja još uvijek nije pokazala da ima funkcionalan mehanizam koordinacije. Prema mom mišljenju, ti zadaci koji su u suštini tehničke prirode, mogli su biti ispunjeni već prije nekoliko mjeseci ili čak prošle godine.

Mislim da su bh. vlasti svjesne rastuće potrebe za reformama, pogotovo ekonomskim. Unatoč tome, nisu uspjeli od njih i od evropske integracije napraviti predmet interesa i zajedničkog truda. Vjerovatno druge ciljeve smatraju važnijima.

Koliko BiH može biti od koristi činjenica da je ministar vanjskih poslova Slovačke ujedno i bivši visoki predstavnik u BiH Lajčak?

Ministar Lajčak je jedini od bivših visokih predstavnika u BiH koji stalno aktivno djeluje u međunarodnoj i evropskoj politici. I za vrijeme njegovog obnašanja funkcije u vašoj zemlji trudio se potaknuti napredak zemlje na njenom putu u EU, primjerice iniciranjem informativne kampanje o EU ili trudom potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Logično bi bilo da BiH iskoristi to što je ministar vanjskih poslova predsjedavajuće zemlje EU i pruži mu dovoljno argumenata i rezultata koje bi mogao koristiti za lobiranje za Bosnu i Hercegovinu. Ministar Lajčak bio je spreman to uraditi te je o tome i obavijestio više političkih predstavnika BiH s kojima je bio u posljednja dva mjeseca u intenzivnijem kontaktu. Nažalost, BiH tu mogućnost zasad nije iskoristila, što je on spomenuo ove sedmice u Evropskom parlamentu, kad je rekao da mu je žao što u državi momentum blijedi. Istaknuo je također da je politički dijalog jedini pravac za napredak na putu prema EU. Dodao bih i to da je gospodin Lajčak kao predstavnik predsjedavajuće zemlje jedan od malobrojnih predstavnika koji se zalažu da se politika proširenja održi na dnevnom redu Unije.

Znatan napredak u sprovođenju reformske agende u BiH jedan je od ključnih uslova kako bi bh. aplikacija za članstvo u EU bila prihvaćena. Kako biste Vi ocijenili proces sprovođenja socioekonomskih reformi?

Važno je da je Bosna i Hercegovina krenula u implementaciju usvojenih reformi, iako bi napredak trebao biti veći, posebno posljednjih mjeseci. Neki zakoni su već izmijenjeni, usvojene su mnogobrojne mjere, razgovara se o daljnjim konkretnim mjerama. Potrebno je ne samo nastaviti, nego i ubrzati ovaj trend kako bi se dalo procijeniti kakve su rezultate donijele ove mjere i je li potrebna izmjena onih koje zasad nisu pokazale rezultate.

Postignut je napredak u razgovorima s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom, s tim da je taj napredak vezan za domaće reforme.

Nažalost, iz političkih razloga na BiH strani dolazi do odgađanja sklapanja sporazuma, aranžmana, s međunarodnim finansijskim institucijama. No, tu se ne radi samo o posudbi novca za podršku strukturnim reformama, već i o pružanju tehničke pomoći i iskustava drugih zemalja koje su prošle isti proces.

Želim naglasiti da je BiH u usporedbi s mnogim drugim zemljama na svijetu, bogata zemlja. Imate prirodna bogatstva, povoljne klimatske uslove i posebno vješte ljude. Zato bih želio da lideri Bosne i Hercegovine vode državu na taj način da u budućnosti ne bude primalac, nego pružalac međunarodne razvojne pomoći i da ne treba finansijske posudbe iz inozemstva, nego da ih sama pruža.

S obzirom na činjenicu da se političari u BiH ne mogu dogovoriti o unutrašnjim pitanjima poput popisa stanovništva, koliko je stvarno BiH u okvirima sadašnjeg ustavnog uređenja “dorasla” Evropskoj uniji?

Iako je ustavno uređenje BiH složeno i nudi mnogo mogućnosti za blokade procesa, mislim da u ovom trenutku ono ne predstavlja temeljni problem za razvoj i napredak zemlje. Važnije su volja političkih lidera i politička kultura zemlje. Možete imati teoretski najbolji ustav ili legislativu u nekom području, ali vam neće pomoći ako nedostaje volja za kompromisom i pronalaskom rješenja povoljnih za svakoga.

KOMENTARI:
Loading...