Članovi Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, bivši logoraši i članovi njihovih porodica ,medju kojioma I predstavnici Udruženja logoraša iz Bos.Krupe ove subote polaganjem cvijeća i pomenom na stradale logoraše, obilježili su 27. godišnjicu početka raspuštanja logora Manjača na istoimenoj planini kod Banjaluke.Na obilježavanje godišnjice na Manjači, bivši logoraši i članovi njihovih porodica došli su iz mnogih gradova BiH.Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH rekao je da je ponekad na ovakvim mjestima teško samog sebe pogledati u lice zbog srama.

“Sramota nas je i kerova više u BiH. I oni imaju svoje zakonsko rješenje. Kerovi su prepoznatljivi u BiH, pa neko organizuje i azile, a mi smo devedestih godina bili žrtve torture, žrtve streljačkih vodova, sistema. Danas smo opet žrtve sistema u BiH, neprepoznatljivi, nevidljivi, poplacija koja nestaje, a populacija koja je na jedan težak način stvorila, gradi i izgradila ovu BiH”, rekao je Mešković.

Na pitanje novinara da li se od logoraša može očekivati upornost kakvu su pokazali demobilisani borci, Mešković je rekao da je očito da će morati doći u tu situaciju.

“Demobilisani borci su u boljoj situaciji jer traže svoja prava pred entitetskim vladama. Mi u Savezu logoraša BiH zastupamo stavove i interese da je žrtve žrtva na prostoru cijele BiH i naravno svoja prava želimo ostvariti pred institucijama države BiH, kada je u pitanju regulisanje prava žrtava torture”, kazao je Mešković.Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banjaluka rekao je da je 14. novembra 1992. godine prva grupa od 755 logoraša “Manjače” oslobođena i prebačena u prihvatni centar u Karlovcu u Hrvatskoj.

“Danas ovdje ništa ne podsjeća na taj period, nema spomen ploče. Imamo ovu mobilnu, koju donosimo i odnosimo svaki put jer nismo dobili saglasnost od trenutnog korisnika i vlasnika ovog prostora da možemo je postaviti”, kazao je Duratović.

Dodao je da se nastavlja negiranje logora, logoraša, ratnih zločina kroz insitucije entiteta RS neizdavanjem dozvole za postavljanje ove spomen ploče.

Logor “Manjača” formiran je na vojnom poligonu na ovoj planini 1991. godine, a služio je za zatvaranje zarobljenih Hrvata s ratišta u Hrvatskoj. Nakon početka rata u BiH, u logoru su zatvarani i logoraši bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor Varoši, Doboja, Mrkonjić Grada, Šipova, Banjaluke…U Savezu logoraša BiH navode da je kroz logor prošlo oko 5.000 logoraša, civila Bošnjaka i Hrvata, a 14. novembra 1992. godine puštena je veća grupa starijih i maloljetnih logoraša iz logora Manjača. Mjesec dana kasnije logor je rasformiran, jedan broj logoraša je razmijenjen, dok je određen broj logoraša prebačen u logor Batković kod Bijeljine. Nedugo poslije toga logor Manjača je ponovo formiran i bio u funkciji sve do 1996. godine.Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u logoru Manjača, pred MKSJ u Hagu, Sudom BiH, županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu i Okružnim sudom u Banjaluci osuđeni su Milomir Stakić 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin 30 godina Nikola Kovačević 12 godina, Mirko Graorac 15 godina, Dane Lukajić šest godina, Željko Bulatović 11 godina, Siniša Teodorović osam godina i Zoran Gajić šest godina zatvora.

Izvor: N1BiH / RadioBK

KOMENTARI:
Loading...