Bosanska Krupa je grad koji je  poznat, osim po prirodnim ljepotama koje posjeduje, i po mnogim Krupljanima koji su svojim radom dali veliki doprinos da se ime ovog grada prepoznaje u široj javnosti, nerijetko upravo po njima i njihovom djelu.

JU „Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje“ Bosanska Krupa , služba Gradske bibloteke, stoga danas započinje akciju pod simboličnim nazivom „Na današnji dan…“, kojom želi podsjetiti javnost  na značajne datume iz života naših književnika i intelektualaca, skrećući na taj način pažnju na njihova najveća umjetnička i književna ostvarenja. Akcija ima za cilj podizanje kolektivne svijesti građana o važnosti poznavanja života i djela naših najzaslužnijih sugrađana, te razvijanje takve  svijesti posebno kod mladih i djece.

Uposlenici Gradske biblioteke svojim posjetiocima danas će podijeliti simboliče informativno-edukativne letke, koji su urađeni povodom ove akcije. Također, ovi leci biće uručeni i našim osnovnim i srednjim školama, gdje se trenutno ne odvija pohađanje nastave zbog vremenskih uslova, te će se djeca u školama naknadno upoznati sa ciljem današnje akcije.

A na današnji dan, 10.2.1897. godine, rodio se bosanskokruoski intelektualac, pjesnik, pripovjedač i publicista Murat Šuvalić.

10965363_10152706780666056_1582719172_nMurat Šuvalić rodio se, živio i radio u Bosanskoj Krupi, u turbulentnom vremenu, teškom i turobnom za bosanske muslimane, izgubljene i dezorjentirane u novom društvenom poretku nakon osmanske vladavne, dovedene u nepovoljan i nepravedan društveno-socijalni položaj. Već u mladim danima Šuvalić ispoljava svoju buntovničku prirodu upravo protiv takve nepravde, nezadovoljan režimom austrougarske vladavine, zbog čega je morao napustiti svoje gimnazijsko školovanje i odležati pola godine u zatvoru. Međutim, on i poslije toga ostaje vjeran svojim idealima i kroz čitav svoj život ostaje veliki borac za prava i slobode muslimanskog naroda, njegovo učešće u vlasti i socijalnu sigurnsot. Koristi svaku priliku, kroz posao koji je obavljao poslije zatvora u općini i zatim posao pisara u advokatskoj kancelarijii, da pomogne obespravljenom stanovništvu.

Kao izrazito nadaren pisac objavljuje svoje radove u brojnim listovima i časopisima. Dosljedan svojim principima, bio je oštar satiričar, u svojim djelima ukazivao je na mahane društva i pojedinaca, na primitivizam vlasti, na brojna zlodjela koja su učinjena narodu Bosanske Krupe i njene okoline… Pisao je o tabu-temama, razotkrivao i ono što je vlast htjela zataškati. Imao je smjelost da piše o najaktualnijim problemima svoga doba.

Murat Šuvalić je bio naočit čovjek, znao je nekoliko stranih jezika, poznavao književnost i kulturu Grčke i Rima i evropsku literaturu. Bio je izuzetno cijenjen i poštovan od strane svojih sugrađana.

Zbog teškog života i zatvorskih posljedica rano je obolio, te je umro relativno mlad, u četrdesetoj godini života, a ni najstariji Krupljani tog vremena ne sjećaju se da je ikada bila veća dženaza u ovom gradu.

Murat Šuvalić jedan je od najznačajnijih Krupljana koji su svojim radom proslavili ime našeg grada, i zasigurno je jedan od najznačajnijih krajiških intelektualaca 20. stoljeća, i stoga svakako zaslužuje da se njegovo ime pominje s poštovanjem, posebno u našem gradu.

(O životu i djelu Murata Šuvalića preporučujemo knjige: „Murat Šuvalić Izabrana djela „ koju je priredio prof. dr. Rizo Džafić i „Život i djelo Murata Šuvalića“ , priređivača mr. sc. Edvina Alijanovića, koje možete naći u našoj biblioteci, kao i pisma koja svjedoče o životu i djelu Murata Šuvalića, a koja su legat Sadika Šehića Gradskoj biblioteci Bosanska Krupa. )

(Odlomak iz pripovjetke „Ja sam kadija, a ti nijesi ništa…!“, u kojoj u liku muftije opisuje rahmetli Reisu-l-uleme Džemaludina ef. Čauševića)

Glasoviti je muftija kao ponosni hrast i opet čvrsto stajao. Šetajući bučnim ulicama velegrada, gdje je polovinu vijeka tako humano i blagotvorno djelovao, kao da se razgovara sa svojom savješću bijaše vedar i očito je blaženstvo sijalo s njegova dobrog i plemenitog lica. I pokraj svojih šezdeset godina bijaše u cvijetu muževnosti. Bio je u licu rumen i podbrijan, vlažnih usana, umiljatih dubokih crnih očiju, lijepa i otmjena mu je brada tek počela sijediti. Njegova je stasita i muževna pojava ostavljala duboki utisak, sve je očaravala i udivljavala. Bio je odista krasan u svojoj bijeloj ahmediji i džubetu, koje je blistalo u sjajnim bojama, a koje mu je darovao isto kao on glasoviti mu kolega iz Kahira. On je uvijek vrlo pomnjiv na svoju spoljašnjost i otmjeno jednostavan. Imao je na sebi sve čari, kojima su se odlikovali prvi protagonisti islama, što su svojom čednošću, muževnošću i učenošću oličili ovu religiju objavivši je svijetu kao najhumaniju, najrazumniju, najprikladniju i najmilosrdniju, koju je Svevišnji dao.

 

 

 

Loading...