Još jedan korak ka vrhu svijeta proteklih majskih dana ,hrabro i kako kaže u impresivnom društvu, napravio je naš sugrađanin iz Bosanske Otoke Ago Redžić.
S Agom u društvu do Himalaja ,u grupi, ovaj put su poznati vukovi svjetskih planina Stipe Božić, Mario Celinić Sonam Šerpa iz Nepala.
Na visini od 5364 metara iz baze kud se kreće na Mont Everest gdje je Ago još jedanput podigao zastavu BiH,zastavu s likom svoje rahmetli supruge,a ove godine se tu našla i poruka da ove godine Agina „Sloga“iz Bosanske Otoke slavi stotinu godina postojanja.
Ago je u prvu ruku ovako opisao trenutak kada su stigli na to mjesto :
„San o Himalajima je tu i živjeti ovih dana svoj san je neprocjenjivo i ne može se opisati riječima“.
Znamo već da je u emisiji u našem Radiju, Ago rekao da je san svakog planinara- avanturiste ,stići na Himalaje.San je ostvario,a mi dok čekamo nove metre i uspon upoznajmo se sa ovom prekrasnom planinom.
Himalaji najviši planinski lanac na Zemlji
Nalazi se u Aziji između Indo-gangenske ravnice na jugu i visoravni Tibet na sjeveru. Pruža se od zapada prema istoku u dužini od 2500 km, s prosječnom širinom od 300 km. „Himalaji” na sanskritu znači „snježno boravište”, od hima snijeg, i aalaya „boravište”.
Himalaji se pružaju kroz pet država: Pakistan, Indija (i Sikkima koji se tek 1975. priključio Indiji), Kina, Butan i Nepal. Tri velike svjetske rijeke, Ind, Ganges i Brahmaputra, izviru na Himalajima. Otprilike 600-750 milijuna ljudi živi u području sliva ovih rijeka, a taj broj uključuje i Bangladeš.
Himalaji su iznimno oblikovali kulture Južne Azije, a mnogi himalajski vrhovi su sveti u budizmu i hinduizmu, gdje se kralj i bog Himalaja naziva Himavat, a smatra ga se ocem velike božice Parvati.
Himalaje su dom najviših svjetskih vrhova, uključujući svih 14 svjetskih vrhova viših od 8.000 metara, ali i stotine drugih vrhova viših od 7.200 m. Za usporedbu, najviši vrh izvan Azije, Aconcagua u Andima,na kom je bio Ago Redžić, je visok 6.961 m. Najviši vrh je Mount Everest na 5364 metra.Ova planina je najviša planina na zemlji i najviša tačka na zemaljskoj kontinentalnoj kori.Prema mjerenju topografskog vrhunca nalazi se na 8848 metara iznad razine mora.
Himalaji su nastali, i još uvijek rastu, sudarom Indijske tektonske ploče s Euroazijskom prije oko 70 milijuna godina. Indo-australijska ploča se još uvijek kreće brzinom 67 mm godišnje, što dovodi do rasta Himalaja od 5 mm godišnje. Pokreti indijske ploče čine ovo područje seizmički aktivnim.
Na Himalajima se nalaze stotine ledenjačkih jezera od kojih je većina na visinama manjim od 5.000 metara. Što je veća visina, jezera su manja. Najveće jezero je Pangong Tso, koje se nalazi na granici Indije i kineskog Tibeta, na visini od 4.600 metara. Široko je 8 km, a dugo 134 km.
RadioBK
