23.5 C
Bosanska Krupa
Srijeda | 10. Augusta 2022.

Život na američkoj “crnoj listi” nije lagan, koliko god se to nekome činilo drugačije

Optuženi za ratne zločine, destabilizatori države ili osumnjični za korupciju i veze sa organizovanim kriminalom. To su razlozi zbog kojih je oko 1.000 osoba, kompanija i organizacija u BiH na takozvanoj američkoj “crnoj listi”.

Među njima je, čak, i član državnog Predsjedništva Milorad Dodik. On uvjerava da mu sankcije “ne škode”, ali baš zbog sankcija distanca zapadnih diplomata prema njemu je sve jača, javlja Radio Slobodna Evropa (RSE).

U takvoj su poziciji svi oni iz državnih, entitetskih, ali i pravosudnih institucija, čiji je kredibilitet stavljanjem na “crnu listu” uzdrman. Njihov pristup imovini u SAD ili putovanje u tu državu je nemoguć, dok su u samoj BiH suočeni sa ograničenjima.

Izuzetak je jedino ako američke vlasti izdaju dozvolu.

Suprotno Dodiku, neki od njih o tome otvoreno govore. Osvrnimo se u nedavnu prošlost i uticaj koje su sankcije imale na pojedinice, grupe ili institucije.

Među osoba na američkoj “crnoj listi” su najbrojniji optuženi i osuđeni ratni zločinci, njihovi bliski srodnici, prijatelji i saradnici. Drugi razlozi su korupcija, terorizam, organizirani kriminal i opstruiranje Daytonskoga mirovnog sporazuma.

Većina tih organizacija više ne postoji, nekim osobama su ukinute sankcije, a neke su preminule, no i dalje su na listi.

Među sankcioniranima je i Ljubo Ćesić Rojs. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da su mu američke sankcije “upropastile život”.

“Živim jadno već dvadeset godina. Ne mogu otvoriti tvrtku. Ne mogu imati karticu u banci. Imam poseban zaštićeni žiroračun na koji mi uplaćuju mirovinu. Ne daju mi živjeti”, rekao je Rojs za Radio Slobodna Evropa (RSE).

On je umirovljeni general Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Hrvatske vojske (HV), vojnih snaga u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini (BiH) i Hrvatskoj 1990-ih godina. Na listu Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva za trezor SAD-a stavljen je 2003. godine.

Za Rojsa je je navedeno da mu se sankcije izriču “zbog podrivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma”, potpisanog 1995. godine, kojim je završen ratni sukob u BiH, a isto obrazloženje je dano za još desetke osoba iz BiH, bez dodatnih detalja.

Rojs kaže kako je na američku “crnu listu” stavljen istog dana s generalima HVO-a Antom Gotovinom, koji je oslobođen po optužnici za ratne zločine pred sudom u Haagu, te Rahimom Ademijem koji je oslobođen po optužnici za ratne zločine pred sudom u Zagrebu.

Dok je Ante Gotovina bio u bijegu, imao je zabranu ulaska i u Europsku uniju. Danas problema s prelaskom granice nema, iako kaže da je “od 1990. samo pet-šest puta putovao u inozemstvo”. Američku granicu ne može prijeći.

Rojs je pokušavao naći načina da ga uklone s liste.

“Nemam novaca za odvjetnike. Ja sam pisao sebi i generalu (Rahim) Ademiju (takođe hrvatski general) žalbu i poslao u taj ured (OFAC). Njega su skinuli s liste, mene nisu. Dobio sam od OFAC-a odgovor krajem studenog 2022. da oni rade na tom slučaju, ali ništa konkretno”, kazao je Rojs.

Milovan Bjelica je na “crnu listu” SAD-a stavljen 2004. godine, nakon što su ga tada uhapsile tadašnje međunarodne Stabilizacijske snage (SFOR). U pritvoru je bio 60 dana u bazi NATO-a kod Sarajeva. Na listi se nalazi i danas.

U obrazloženju su mu na teret stavljene “kriminalne aktivnosti” i pomaganje tada odbjeglom, a danas osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci