28.1 C
Bosanska Krupa
Petak, 18 Juna, 2021

Zašto su revizorski izvještaji tako rijetko osnov za pokretanje istraga?

Dijelovi iz optužnice protiv nekadašnjeg ministra sigurnosti Sadika Ahmetovića, koji je nedavno nepravomoćno osuđen na šest mjeseci zatvora zbog zloupotrebe položaja, navedeni su u jednom od ranijih revizorskih izvještaja ministarstva. Ovaj sudski postupak podsjetio je koliko je rijedak primjer presude nakon navoda revizora, dok stručnjaci kažu da bi praksa korištenja informacija iz revizorskih izvještaja za pokretanje istraga za koruptivna krivična djela trebala biti puno češća.

Od objave revizorskog izvještaja Ministarstva sigurnosti u 2013. godini trebalo je proći punih sedam godina prije nego što je Državno ministarstvo podiglo optužnicu protiv tadašnjeg ministra Sadika Ahmetovića. Svih tih godina Državno ali i druga tužilaštva širom Bosne i Hercegovine rijetko su se oslanjala na revizorska otkrića da pokrenu istragu ili podignu optužnicu. U isto vrijeme njihovi nalazi su objavljivani u medijima i nerijetko su predstavljali očite primjere korupcije, piše BIRN BiH.

Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo je siguran da bi bilo više procesuiranih slučajeva “visoke” korupcije i organizovanog kriminala ukoliko bi tužilaštva i njihovi istražni organi pratili rad ureda za reviziju sa pažnjom kojom to rade mediji i nevladine organizacije.

“Radi se o potpuno dokumentiranim brojnim slučajevima zloupotreba i kriminala u trošenju budžetskog odnosno novca nas građana na svim nivoima vlasti u BiH, kojima su potrebni samo još pravosudni ishodi”, kaže Miraščija.

Dok zastupnici u Državnom parlamentu navode kako ne vide razloge zašto tužioci ne bi češće reagovali na uočene nepravilnosti u izvještajima, iz organizacija koje prate ove procese revizije problem vide u tome što nije pravno definisana saradnja između tužilaštava i ureda za reviziju.

Advokatica Tatjana Savić kaže kako negativan revizorski izvještaj ne mora značiti da je počinjeno i neko krivično djelo, ali da može da ukazuje na to, zbog čega je ispitivanje tih navoda, kako je rekla, potrebno izvršiti u što kraćem roku imajući u vidu da se radi o djelima koja se ponavljaju.

“Procesuiranje ovakvih krivičnih djela po proteku nekoliko godina gubi svoju svrhu, kako u pogledu individualne, tako i u pogledu generalne prevencije i dodatno urušava povjerenje građana u pravosuđe jer se postavlja pitanje zbog čega se toliko čekalo sa procesuiranjem i koji su motivi procesuiranja po proteku pet ili deset godina”, istakla je Savić.

Iz Ureda za reviziju su u odgovoru Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) naveli da nadležne institucije, po potrebama koje same utvrđuju izuzimaju dokumentaciju u vezi sa provedenim revizijama i uzimaju iskaze nadležnih revizora za potrebe vlastitih istraga.

Sadik Ahmetović je proglašen krivim što je kao ministar sigurnosti od kraja 2011. do septembra 2012. godine, kako bi pribavio nezakonitu imovinsku korist Adnanu Bektiću, potpisao s njim četiri ugovora o djelu, da bi stvorio privid da on obavlja poslove i zadatke koji se odnose, između ostalog, na prikupljanje podataka o stanju sigurnosti u pojedinim oblastima, među kojim su organizovani kriminal, terorizam, javni red i mir, kao i druge poslove iz djelokruga Ministarstva sigurnosti BiH, iako nikada nije obavio, odnosno izvršio naručene poslove.

Bektić je, kako se navodi u nepravosnažnoj presudi, nastavio voziti ministra iako u tom periodu nije bio zaposlen kao vozač, te mu je Ahmetović na taj način omogućio sticanje imovinske koristi u iznosu od 7.414 KM.

U optužnici je navedeno da je Bektiću omogućio sticanje nezakonite imovinske koristi prema ugovoru o djelu u iznosu od 12.280 KM i isplatu dnevnica kao vozaču u iznosu 3.400 KM, te je budžet BiH oštećen za ukupni iznos od 15.680 KM, dok je u obrazloženju presude navedeno da je na osnovu nalaza vještaka utvrđeno da je ipak pribavljen iznos od 7.414 KM.

U izvještaju o reviziji Ministarstva sigurnosti za 2012. je navedeno da su pojedine osobe angažirane na temelju ugovora o djelu, i da su pored ugovorene naknade ostvarivale i druga prava iz radnog odnosa, poput naknade za službena putovanja.

“Tako je vozaču ministra na temelju zaključenih ugovora o djelu u 2012. godini, isplaćen neto iznos od 29.709 KM”, stoji u izvještaju, uz preporuku Ministarstvu da izvrši detaljnu analizu angažiranja osoba po ugovoru o djelu u cilju racionalizacije i smanjenja troškova.

Navodi revizora o angažovanju radnika po ugovoru o djelu dok u isto vrijeme u instituciji postoje stalno zaposlene osobe za iste ili slične poslove nisu rijetki.

Advokatica Nina Kisić smatra da revizorski izvještaji mogu poslužiti kao inicijalne informacije za provjeru podataka prije otvaranja istrage, odnosno formalnog donošenja naredbe o otvaranju istrage.

“Prilikom izrade revizorskih izvještaja se koriste drugačije metode i pristupi kontroli, te neka nepravilnost nema nužno elemente krivičnog djela. Nadalje, drugačija je situacija i sa dokazima u krivičnim predmetima od informacija na kojima počivaju revizorski izvještaji. Krivična istraga je mnogo kompleksnija te zahtijeva puno veći kvalitet dokaza koji moraju biti potkrijepljeni”, rekla je Kisić.

Prije nego budu razmatrani u Parlamentu, revizorski izvještaji se nađu pred članovima Komisija za finansije za budžet oba doma Parlamenta, čiji članovi saslušavaju one kojima su revizori dali mišljenje sa rezervom ili negativno mišljenje, da se utvrdi kako je do toga došlo.

Dodaj komentar:
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci