“Prošao sam tri miliona kilometara po Evropi, a ovi naši putevi su nikakvi”, kaže profesionalni vozač Željko Petrović.

Ne ustručava se da negoduje zbog loše putne infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Vozio je po cijeloj Evropi, pa vjeruje da mu to daje za pravo da ocijeni kako su bh. putevi više nego loši.

“Ovoliko vozila ima i izdvaja se novac, a ništa se ne gradi. To je užas, pare od drumarine ko zna kuda idu”, naglašava Petković.

U Bosni i Hercegovini je izgrađeno 102 kilometra autoputa u posljednjih dvadeset godina, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Adnan Terzić, direktor Autocesta Federacije BiH.

Riječ je o autoputu kao dijelu panevropskog Koridora Vc, definisanog 1997. godine na Konferenciji ministara saobraćaja evropskih zemalja u Helsinkiju.

Dužina ceste kroz Bosnu i Hercegovinu je 338 kilometara, a operativno je izgradnja počela 2001. godine.

Za direktora Federalnih auto cesta 102 kilometra nisu malo, ako se pogleda na politički ambijent u zemlji. Terzić podsjeća da je u vrijeme njegovog predsjedavanja Vijećem ministara BiH, od 2002. do 2007. godine, bila izgrađena Studija o izgradnji autoputa koja je predviđala da Bosna i Hercegovina ima državno preduzeće za izgradnju Koridor Vc. No, to nikada nije zaživjelo, pa je gradnja auto ceste postala političko pitanje, odnosno njime se bave entiteti, kaže Terzić.

“Poslije nas je to svedeno na entitet i hvala bogu da nije svedeno na kantone, jer, kako smo krenuli, moglo se i to desiti”, ističe Terzić.

Navodi i kako Bosna i Hercegovina u gradnji evropskog koridora koristi novac iz evropskih finansijskih institucija, ali i podsjeća kako trenutno politika koči izgradnju, jer je u Parlamentu Bosne i Hercegovine, koji ne zasijeda, blokirano 464 miliona eura za 41 kilometar autoputa.

“Mi smo predvidjeli situaciju da bi moglo biti problema kod ratifikacije ugovora. Dogovorili smo se sa bankama da mi iz svojih sredstava sve finansiramo dok ugovori ne budu ratifikovani i sredstva efektivna. To što mi platimo iz svojih sredstava izvođačima, banke će nam refundirati. Problem će biti ako sljedećih godinu dana ti krediti ne budu ratifikovani”, ističe Terzić.

Godišnja stopa smrtnosti na putevima u Bosni i Hercegovini je skoro četiri puta veća od godišnje stope, na primjer, u Njemačkoj, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojima najsmrtonosnije ceste na Balkanu ima BiH.

Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za bezbjednost saobraćaja, navodi i podatke Evropskog programa procjene cesta, koje je međunarodno udruženje posvećeno spašavanju života i sigurnijim cestama.

“EuroRap (The European Road Assessment Programme) je vršio istraživanje uticaja putne mreže u Bosni i Hercegovini na nastanak saobraćajnih nezgoda, odnosno stradanja na putevima u BiH. Ta istraživanja govore da su putevi u Bosni i Hercegovini visoko rizični kada je u pitanju saobraćaj i stradanje na putnoj mreži”, kaže Jaćimović.

Za postojeće loše stanje puteva, ali i zastoj u izgradnji novih kilometara, Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju, krivi vlast, navodeći posljednji primjer izgradnje autoceste Beograd-Sarajevo, gdje se predstavnici vlasti nisu mogli dogovoriti kroz koji dio Bosne i Hercegovine, cesta, koju finansira Turska, treba proći.

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...