Bilo kakva priča o ravnopravnosti naroda na tom području, upravo na tim primjerima, jednostavno nema nikakvo utočiste. Žrtve se ne pitaju jer su politički predstavnici naroda iz kojeg dolaze žrtve politički marginalni, a nerijetko i previše pasivni da bi se uhvatili u koštac s takvim pojavama, kaže Medić.

Na Palama je prije dva dana otvoren studentski dom koji nosi ime po Radovanu Karadžiću, u Trnopolju spomen-soba ubijenim vojnicima Republike Srpske. To je samo dio primjera veličanja onih koji su počinili ili su odgovorni za zločine u proteklom ratu širom BiH i vrijeđanje žrtava.

Ramiz Salkić, potpredsjednik RS-a, navodi kako očekuje izvinjenje porodicama žrtva genocida i zločina od predsjednika ovoga enitetite Milorada Dodika, zbog nazivanja doma po Karadžiću, kojem će presuda za ratne zločine biti izrečena u četvratak.

– Devedesete godine u BIH su donijele agresiju, logore, masovne grobnice, etničko čišćenje, progon stotina hiljada ljudi i na kraju genocid u Srebrenici. Cijeli svijet zna da je ključna osoba za pokretanje tih zločina, pored Slobodana Miloševića i Ratka Mladića, nesumnjivo bio i Karadžić. Zbog tih zlodjela njemu se posljednjih godina sudi pred Tribunalom u Hagu, a ovih dana očekujemo presudu i vjerujemo da će ona uključivati i odgovornost za počinjeni genocid – podsjetio je Salkić.

Ponovo devedesete

On dodaje kako ovim činom Dodik čini rehabilitaciju Karadžićevog lika i nedjela.

-Ovaj potez vodi BiH ponovno u devedesete i budi sile mraka, pozivajući ih da izađu na scenu. Prije nekoliko dana smo vidjeli, kada su se okupili pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta da aktualne vlasti nisu reagirale, sada slave djelo Karadžića… To je nedopustivo – poručio je Slakić.

Zarije Seizović, profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, u razgovoru za Faktor navodi kako je ovo politički autogol Dodika, koji je u nedjelju na Palama veličao Karadžića.

– Kada se gleda s emotivne strane, kroz prizmu žrtava Karadžićeve politike, to je strašno. Ta djeca, studenti, nisu dužna da budu taoci politike i shvatanja njihovih roditelja i onih predstavnika generacije njihovih roditelja i da nose teško breme grozne historije pune krvi i zločina. Jednostavno, mislim da niko nema pravo da tako težak teret stavi na nejaka pleća djece, ko god da su ta djeca, ko god da su ti koji to čine – rekao je profesor Seizović, uz napomenu kako nije sasvim slučajno dom otvoren pred izricanje presude.

Sizović dodaje kako su to političke provokacije i priprema terena za suočavanje sa osuđujućom presudom.

Ali provokacijama nema kraja u Republici Srpskoj. Prije otvaranja doma na Palama, boračka organizacija iz Prijedora otvorila je spomen-sobu u Trnopolju gdje je ubijeno nekoliko stotina logoraša, Bošnjaka i Hrvata.

Mladi Kozarčanin, autor knjige Genocid u Prijedoru Jasmin Medić, poručio je kako se u RS-u provodi jednonacionalna politika.

-Bilo kakva priča o ravnopravnosti naroda na tom području, upravo na tim primjerima, jednostavno nema nikakvo utočiste. Žrtve se ne pitaju jer su politički predstavnici naroda iz kojeg dolaze žrtve politički marginalni, a nerijetko i previše pasivni da bi se uhvatili u koštac s takvim pojavama – navodi Medić.

Velikočetnička ideologija

Međutim velikočetnička ideologija danas se slavi i u Istočnoj Hercegovini, gdje je ubijeno 1.100 Bošnjaka 1992. godine, najviše iz općina Gacko i Nevesinje. Na ulazu u Gacko je zgrada na kojoj je portret Ratka Mladića. Ta zgrada se nalazi preko puta hotela u kojem su 1992. godine bili zatočeni Bošnjaci, a ispred je mučki ubijen Aziz Hasanbegović.

– Od bilo kakvih reakcija, pokazalo se to i posljednjih godina na sličnim primjerima, nema ništa. Ovo su pravna pitanja i na pravnim osnovama uz stručne osobe iz tih oblasti se jedino može nešto i de facto promijeniti – poručio je Medić.

Mnogo je razloga za tim, s obzirom da je u Bileći u Istočnoj Hercegovini prije dvije godine otvoren park u čast Draže Mihailovića, koji se nalazi nedaleko od kasarne u kojoj je bio 1992. logor.

Nacionalističke frustracije

Na otvranje studenstskog doma pod nazivom Radovan Karadžić, reagovali su i iz SDA.

-Dok žrtve progona, opsade i genocida u režiji Radovana Karadžića čekaju mjeru pravde u presudi Međunarodnog krivičnog suda za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u Haagu, vlasti entiteta RS upustile su se u besramno podgrijavanje radikalizma, uzimajući buduće generacije za taoce vlastitih nacionalističkih frustracija. SDA najoštrije osuđuje ovaj neprimjereni čin, u nadi da će pravedna presuda koja predstoji, predstavljati temelj za utvrđivanje historijskih činjenica – stav je SDA.

Reagovalo je i Udruženje intelektualaca Podrinja. Izrazili su javni protest protiv afirmacije fašizma u okviru najviših institucija dejtosnke tvorevine – multietničkog entiteta nazvanog Republika Srpska.

Upitno pomirenje

Iz Ureda visokog predstavnika u Sarajevu osvrćuči se na hapšenje i proces suđenja Radovanu Karadžiću rekli su kako je upitno pomirenje.

-Upitno je da li se proces istinskog pomirenja dalje unapređuje ako organi vlasti oživljavaju ili ponovo bude bol i traume iz rata u BiH. Čini nam se da je očito da bi poruke političara 20 godina poslije trebale biti okrenute prema naprijed i usmjerene u pravcu euroatlantske budućnosti BiH – naveli su za Faktor iz OHR-a.

KOMENTARI:
Loading...