25.3 C
Bosanska Krupa
Ponedjeljak, 21 Juna, 2021

Usaglašena metodologija rada Radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva

Članovi Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine usuglasili su se danas na sjednici u pogledu metodologije rada, te izglasali zaključak da se raspravlja o svim prijedlozima za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, a da da se na kraju izjasne o svakom amandmanu pojedinačno.

Upravo je metodologija rada Interresorne radne grupe, kao i odnos između ove grupe i Centralne izborne komisije BiH (CIKBiH) bio u fokusu sjednice, na kojoj je trebalo da se razmatraju četiri poglavlja Izbornog zakona BiH.

Kako je nakon sjednice izjavila predsjedavajuća Interresorne radne grupe Alma Čolo, postojala je mogućnost, da je bilo političke volje, da se CIKBiH pojavi kao ovlašteni predlagač i da prezentira i brani vlastiti prijedlog/draft izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, koji su objavili na svojoj web stranici.

Budući da je to izostalo, Čolo navodi kako je jedna od varijanti da neko od članova Radne grupe preuzme rješenja koja su oni (CIK) predvidjeli te da onda zastupa ta rješenja u svih 20 poglavlja Izbornog zakona.

Odgovarajući na novinarski upit u vezi s komunikacijom s CIK-om, predsjedavajuća Interresorne radne grupe je podsjetila da se ta komunikacija odvijala na nivou sekretarijata Radne grupe i CIK-a te da su se u tom pogledu pojavile određene “smetnje”, budući da generalni sekretar CIK-a nije imao ovlasti da zastupa tu komisiju, odnosno sudjeluje u radu ove radne grupe.

– Član Interresorne grupe Damir Arnaut je javno pozvao CIK da nam dostavi prijedlog i oni to mogu uraditi, a član ove grupe Dževad Mahmutović je preuzeo njihov prijedlog i taj prijedlog je u proceduri, tako da CIK niko ne sprječava da ovoj radnoj grupi dostave vlastiti prijedlog – pojasnila je Čolo, navodeći da su u međuvremenu prikupljeni određeni prijedlozi zainteresiranih aktera te da Radna grupa sada može ozbiljnije pristupiti radu.

Zamjenik predsjedavajuće Interresorne radne grupe Bariša Čolak, čiji prijedlog da se najprije prikupe i razmotre svi prijedlozi, a potom pristupi glasanju pojedinačno o svim amandmanima naišao na odobravanje članova ove grupe, kazao je kako je dobro da je taj prijedlog izglasan, “jer bi u suprotnom, da se na svakoj sjednici Radne grupe odlučivalo o određenim članovima Izbornog zakona moglo zapasti u neke kontradikcije”.

– Mislim da je dobro da prodiskutiramo čitav Izborni zakon. Tada već imamo stavove o svakom pojedinačnom pitanju i možemo na jednoj sjednici u roku od sat-dva vremena izjasniti se o svemu – precizirao je Čolak, ocijenvši kako je učinkovitije da se sumiraju svi prijedlozi te da se onda bira ono što je najbolje i najprihvatljivije i što ima većinsku potporu.

Na upit o stavovima HDZ-a i SDA u vezi s Izbornim zakonom i njihovom eventualnom približavanju, Čolak je odgovorio kako ne može sa sigurnošću tvrditi da je napravljen nekakv ogroman iskorak, ali da ipak smatra da su određeni iskoraci napravljeni.

Mišljenja je da treba intenzivirati i drugu dimenziju tog pitanja putem razgovora lidera političkih stranaka zajedno sa “strukom” kako bi se i ta pitanja ukomponirala i istodobno rješavala sa već spomenutim pitanjima, uključujući provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava, kao i odluka Ustavnog suda BiH.

Na važnost sumiranja svih prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH ukazao je i zamjenik predsjedavajuće Interresorne radne grupe Sredoje Nović, podsjećajući da su “u opticaju” prijedlozi CIK-a BiH, Transparency Interantionala BiH i drugi, te da je suvislo da se svi ti prijedlozi inkorporiraju u jedan prijedlog izmjena i dopuna, kako bi se onda pristupilo razmatranju svakog člana Izbornog zakona BiH pojedinačno.

U osvrtu na prijedlog TIBiH koji je na početku sjednice prezentirala izvršna direktorica te asocijacije Ivana Korajlić, a posebno na segment koji se tiče trošenja javnih resursa u izbornim kampanjama, Nović je kazao kako nije sporno da svi treba da vode računa o trošenju budžetskih sredstava.

U tom kontekstu je ukazao na određene nedoumice kada se radi o zakonskim rješenjima koja mogu biti u koliziji s aktima Vijeća ministara BiH, ilustrirajući to sadržajem Odluke koja se tiče osiguranja VIP-ličnosti na nivou BiH, a radi preciziranja kako će se te aktivnosti odvijati u vrijeme same izborne kampanje.

Ocijenio je kako se radi o složenim pitanjima koje nije moguće jednostavno riješiti, budući da su “u igri” različiti interesi, te da izmjene Izbornog zakona predstavljaju veoma složeno pitanje, pozvajući na strpljenje kako bi se došlo do rješenja koja će biti najbolja za građane BiH.

Inače, sjednica je počela razmatranjem metodologije rada Interresorne radne grupe, a potom pitanja statusa CIK-a kao ovlaštenog predlagača izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH u čemu su, uz spomenute, participirali i članovi Radne grupe Munib Jusufović, Dženan Đonlagić, Damir Arnaut, Dževad Mahmutović, Saša Magazinović, Snježana Bursać-Novaković, Nenad Stevandić…

Rasprava je pokazala da postoje različita gledišta kada se radi o ulozi CIK-a u vezi s čime se dosta polemiziralo uz česte replike članova Radne grupe.

U sklopu sjednice su prezentirane preporuke TIBiH u vezi s izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, s fokusom na različite aspekte izbornog procesa, te manjkavosti tog procesa koje je tokom monitoringa utvrdila ta asocijacija, uključujući i Zakon o finansiranju političkih stranaka, te instrukcije GRECO-a i drugih međunarodnih organizacija u tom kontekstu.

Dodaj komentar:
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci