Zaključak ostaje na snazi dok VSTV ponovo ne razmotri svoju odluku tvrdi Tegeltija.

Aida Jugo-Kišija je pravnica, advokat. I nosi maramu. Zbog zaključka Visokog sudskog i tužilaškog vijeća o zabrani isticanja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama našla se u poziciji da se jednog mora odreći, karijere ili marame. A ne želi odbaciti ni jedno ni drugo. Svoja razmišljanja o ovom problemu podijelila je na društvenim mrežama.

– Da li moju stručnost, profesionalnost, savjesnost, želju da svojim ponašanjem i radom podignem ugled advokature, pa sutra i bilo koje pozicije koju bih obnašala u okviru pravosudnih institucija, moja marama stavlja u drugi plan? Da li neko ovdje želi da kaže da se ja sutra ne mogu prijaviti na poziciju sudije, tužioca, samo zato što nosim maramu, neovisno od toga što ispunjavam sve druge uslove? Ja ću svoju maramu nositi – navela je u svom tekstu Jugo-Kišija.

Nakon što je u javnosti pokrenuta rasprava o ovom zaključku, predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija je najavio da će VSTV analizirati svoju odluku, razgovarati sa predstavnicima vjerskih zajednica i onda ponovo razmotriti ovaj zaključak.

Venecijanska komisija

– Dok ne završimo analizu i ponovo ne razmotrimo zaključak, prvobitna odluka ostaje na snazi, odnsono do daljnjeg je zabranjeno isticanje svih vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama u BiH – kazao je Tegeltija za Faktor.

Prema riječima ministra pravde Josipa Grubeše, uporište za donošenje ovakvog zaključka su važeći zakoni.

– Odredbama zakona o sudovima entiteta i Brčko distrikta, propisano je da suci za vrijeme vršenja službenih dužnosti ne smiju ispoljavati bilo kakvu vjersku, političku, nacionalnu ili drugu pripadnost. S obzirom na sekularizam za koji se BiH odlučila, vjera ne smije biti sveprisutna i odlučujuća u javnim ustanovama – kazao je Grubeša za Faktor.

Prema njegovim riječima, Vencijanska komisija Vijeća Evrope je podržala ovu odredbu u zakonima, te preporučila da ona treba obuhvatiti i druge vjerske radnje, uključujući i molitvu, vjerske pozdrave ili izraze.

Međutim, ovaj zaključak nije naišao na plodno tlo u svim pravosudnim institucijama u BiH.

– Nisam izdala nikakvo uputstvo nakon što sam dobila zaključak, jer nisam znala šta treba provesti. Od VSTV-a sam zatražila da mi precizno kažu šta se sve podrazumijeva pod vjerskim obilježjem. Oni su me uputili na međunarodne konvencije. Međutim, ni u njima nisam našla preciznu definiciju šta se podrazumijeva pod vjerskim obilježjem– izjavila je Ajanović za Faktor.

Ombudsmeni šute

Prema njenim riječima, u Općinskom sudu u Zenici uposlene su četiri žene koje nose maramu, ali zaključak kojeg je donio VSTV ni na koji način nije utjecao na njihov rad u ovoj pravosudnoj instituciji, odnosno nije im niko tražio da skinu marame prilikom ulaska u zgradu Suda, niti su raspoređene na druge dužnosti.

– Svaki pojedinac koji odbije da ispoštuje ovaj zaključk VSTV-a čini disciplinski prekršaj. Također, čelnici pravosudnih institucija su odgovorni za njegovo provođenje u toj instituciji. Ako oni odbiju da izdaju uputstvo ili naredbu o provođenju ovog zaključka, tada oni čine disciplinski prekršaj – kazao je Tegeltija.

Komentar spomenutog zaključka pokušali smo dobiti i od ombudsmena za ljudska prava BiH Jasminke Džubur. Međutim, kazala nam je da ne želi komentarisati ovo pitanje bez konsultacija sa svojim kolegama, odnosno ombudsmenima Ljubinkom Mitrovićem i Nives Jukić.

Odbijena žalba zbog hidžaba

Josip Grubeša zaključak VSTV-a pravda i primjerom iz Oružanih snaga. Ustavni sud BiH se , kaže, bavio pitanjem nošenja marame u slučaju jedne pripadnice Oružanih snaga BiH kojoj je bilo zabranjeno da nosi hidžab ispod uniforme.

– Ustavni sud BiH je utvrdio da apelantica nije diskriminirana, jer je odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH propisano da su vojne osobe dužne nositi uniformu za vrijeme obavljanja službe, što je apelantici moralo biti poznato prilikom potpisivanja ugovora o radu – kazao je Grubeša

KOMENTARI:
Loading...