Rudniku soli u Tuzli, gdje je završena eksploatacija, nađene su pojave nafte i asfalta. Na dijelu Majevice, Tuzlanskog bazena i Posavine, u mnogim istražnim bušotinama, nađeni su nafta, plin, asfalt i ozokerit.

Hazim Hrvatović, direktor Federalnog zavoda za geologiju i predsjednik Savjetodavnog stručnog tijela za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u FBiH, kaže kako prema zaključcima svih dosadašnjih istraživača prespektivnost na naftu i plin u našoj zemlji zaista postoji. Međutim, zbog visokih cijena naftnih istraživanja i velikog rizika koji ih prati, Federacija Bosne i Hercegovine nije u mogućnosti da izdvoji sredstva za ta istraživanja. Zbog toga, opredjeljenje je da se u skladu sa zakonskom regulativom pokrene postupak dodjele koncesije za istraživanje nafte i plina.

Istražne bušotine

– Na području Bosne i Hercegovine pronađene su prirodne pojave nafte i plina koje su i bile razlog da su istraživanja nafte započeta prije 120 godina. Većina ih je vezana za terene sjeverne Bosne, posebno planine Majevice i Hercegovine. U Rudniku soli u Tuzli, gdje je završena eksploatacija, nađene su pojave nafte i asfalta. Na dijelu Majevice, Tuzlanskog bazena i Posavine, u mnogim istražnim bušotinama, nađeni su nafta, plin, asfalt i ozokerit (zemni vosak koji se nalazi obično s naftom) – govori nam Hrvatović.

Dodaje kako je, međutim, izdašnost bila mala i nedovoljna za ekonomičnu eksploataciju.

– Prema zaključcima svih dosadašnjih istraživača, perspektivnost na naftu i plin zaista postoji, a mišljenje je bazirano na relativno malom stepenu istraženosti. Zasnovano je najvećim dijelom na površinskoj geologiji, malom broju bušotina i laboratorijskim analizama. Zbog visokih cijena naftnih istraživanja i velikog rizika koji ih prati, FBiH nije u mogućnosti da izdvoji sredstva za istraživanje nafte i plina. Zbog toga je opredjeljenje Federacije BiH da u skladu sa zakonskom regulativom pokrene postupak dodjele koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina – rekao nam je Hrvatović.

Malo stručnjaka

Pojašnjava da osnovni principi dodjele koncesije trebaju biti održivost, konkurentnost, domaći resursi, zaštita okoliša, zdravlje stanovnika i transparentnost.

– Federacija BiH nema posebno školovane stručnjake ni opremu za istraživanje nafte i plina. Postoji određen broj stručnjaka u Federalnom zavodu za geologiju i Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli, koji imaju znanje i iskustvo iz geologije koje se može iskoristiti u istraživanju nafte i plina – rekao nam je Hrvatović.

Proračun rezervi oko 200 milion barela

Hrvatović kaže da su prirodne pojave nafte na planini Majevici, koje su otkrivene 1889. godine, bile glavni povod za početak naftno-geoloških istraživanja u Bosni i Hercegovini.

– Istraživanja su, uz prekide, trajala sve do 1992 godine. Tokom 1989. i 1990. godine intenzivirana su i na području Dinarida gdje su radili stručnjaci američke firme Amoco Petroleum Company. U tom periodu, stručnjaci engleske firme ECL (Exploration Consultants Limited) uradili su studiju “Procjena regionalnih istraživanja Sjeverne Bosne”. U studiji je, uz ostalo, data ocjena potencijalnosti istražnog prostora, izvršena rejonizacija po perspektivnosti, te dat orijentacioni proračun rezervi od oko 200 miliona barela za izdvojena perspektivna područja – govori Hrvatović.

KOMENTARI:
Loading...