28.6 C
Bosanska Krupa
Subota | 25. Juna 2022.

“Tu odbrane nema”: Istražitelj o mogućem ruskom cyber napadu na BiH

- Oglas-

Bosna i Hercegovina ne bi se mogla zaštititi od cyber napada Rusije ili neke druge zemlje koja ima mehanizme i resurse za cyber ratovanje, mišljenja su stručnjaci za sigurnost u digitalnom svijetu koji su govorili za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Osim što se Bosna i Hercegovina (BiH) često navodi kao moguća meta štetnog ruskog djelovanja, posebno nakon invazije Rusije u Ukrajinu, na šta su više puta upozorili iz NATO-a, nije isključena ni mogućnost da takvo djelovanje bude u vidu cyber napada.

Takvi napadi mogli bi biti slični onima koje je Rusije izvela na Ukrajinu kad je napala kritičnu digitalnu infrastrukturu, upozorio je zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana.

Ukrajina je doživjela niz ometajućih kibernetičkih ili cyber operacija, uključujući uništavanje web-stranica, distribuirane napade uskraćivanja usluge (DDoS) i napade za brisanje podataka s računara koja pripadaju državnim i privatnim subjektima.

Geoana je rekao da slična prijetnja postoji i kad je riječ o Gruziji, te najavio jačanje potpore Saveza dvjema zemljama kako bi ojačale svoje odbrambene sposobnosti, uključujući i protiv cyber ratovanja.

Međutim, za istražitelja u odjelu za borbu protiv cyber kriminala Federalne uprave policije Sašu Petrovića, zabrinjavajuće je što BiH dosad nema ni resurse ni jasne strategije kojima bi se sačuvala od takvog djelovanja.

“Kad bi Rusija napala BiH ili neka država koja je ekvivalent Rusiji, u smislu mogućnosti za cyber ratovanje, tu odbrane nema”, kaže Petrović za RSE.

Većina razvijenih zemalja ima specijalizirane odjele za cyber operacije, pri vojsci, obavještajnim službama, dijelom policiji koji su namijenjeni za reagiranje u slučaju cyber ratovanja, ali BiH je tek na početnom nivou kad je o ovome riječ, ocjenjuje Petrović.

“Napad države na drugu državu, recimo BiH, podrazumijeva i odbranu i napad, mi to nismo sposobni uraditi. Nismo spremni ni za cyber odbranu, a pogotovo za cyber napad”, kaže istražitelj Petrović.

Uspostavljanje takvih sistema i kapaciteta, ako bi se danas krenulo, trajalo bi deset godina da se dosegne respektabilan nivo, a takve aktivnosti bi koštale mnogo, zahtijevale uvezanost svih nivoa vlasti i centraliziranje sistema za cyber sigurnost.

“BiH je mala i ekonomski slaba i bojim se da o tome rijetko ko i razmišlja”, kaže Petrović.

Infrastruktura BiH nije čvrsto uvezana u digitalnom smislu, kaže Saša Mrdović, profesor računarskih sistema s Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu.

U slučaju cyber napada, to nije loše, ocjenjuje, jer napad ne bi blokirao sve kritične infrastrukture.

“Ove izjave o mogućim napadima Rusije su vojno i političko pitanje i ja o tome ne mogu govoriti, o tim procjenama, ali rekao bih da je BiH u opasnosti kao i bilo koja zemlja za koju bi se Rusija odlučila da je napadne”, kaže Mrdović. Dodaje da bi takvi napadi bili djelomično uspješni u slučaju BiH.

“Apsolutno uspješan s aspekta napadača je onaj koji bi potpuno onesposobio kompletnu infrastrukturu BiH, ali mislim da to nije moguće, baš iz razloga neumreženosti BiH. Za fundamentalne kritične usluge, napajanje vodom, električnom energijom zavisi koliko je taj dio uvezan elektronski”, kaže Mrdović i dodaje:

“Financije bi sigurno bio pogođene. Vodovod bi radio bez problema, recimo, i neke druge stvari. Otežao bi život, ali ne bi ostavio katastrofalne posljedice”, kaže profesor Mrdović.

Slično situaciju opisuje i istražitelj Federalne uprave policije (FUP) Petrović koji kaže da kritična infrastruktura BiH ne zavisi toliko od interneta.

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci