19.7 C
Bosanska Krupa
Srijeda, 23 Juna, 2021

Temelj Srbije i RS za hidroelektranu na Drini bez odluke Ustavnog suda BiH

Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska (RS) i susjedna država Srbija u ponedjeljak (17. maja) postavili su kamen temeljac za prvu od tri hidroelektrane (HE) koje će zajedno graditi na rijeci Drini, prije nego se Ustavni sud BiH izjasnio da li je zakonit ovaj projekat raspolaganja vodnim resursima koji su dobro države Bosne i Hercegovine (BiH), piše Radio Slobodna Evropa.

“Ovaj konkretan slučaj nema nikakve veze sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) i Vlada Srbije nije imala potrebu da razgovara sa nekim drugim osim sa Vladom RS”, objašnjenje je premijera RS Radovana Viškovića o tome zašto ovaj bh. entitet mimo institucija države BiH sa Srbijom radi na projektu pod nazivom “Gornja Drina”.

Granica između BiH, Srbije i Crne Gore je isključivo teritorija RS i nadležnost za koncesije na tom prostoru je u isključivoj nadležnosti Komisije za koncesije RS, rekao je Višković novinarima u Istočnom Sarajevu nakon zajedničke sjednice Vlada RS i Srbije u ponedjeljak (17. maj).

Višković je sa premijerkom Srbije Anom Brnabić u ponedjeljak položio kamen temeljac za prvu od tri HE, “Buk Bijela” kod Opštine Foča na rijeci Drini, na granici BiH sa Srbijom. To je zvanični početak realizacije cijelog zajedničkog projekta hidroenergetskog sistema “Gornja Drina” u okviru kojeg je predviđena gradnja još i HE”Foča” i “Paunci”.

Prije polaganja kamena temeljca premijerka Srbije istakla je kako je Srbija uradila analizu svih pravila i zakona, te Ustava. Kazala je kako je utvrđeno da je u posljednjih 20 godina na teritoriji BiH izdato, oko 280 različitih koncesija, te da su sve te koncesije izdavali ili entiteti ili kantoni.

“Ukoliko bi se ispostavilo da je naša investicija problematična, to bi značilo da je i svih ovih 280 prethodnih investicija, također, problematično. Mislim da bi se tu ušlo u potpunu pravnu nesigurnost na nivou Bosne i Hercegovine, u stvari, kako i kada je moguće investirati, ko daje te dozvole. Mislim da bi to bilo izuzetno loše, a mi smo kao strani investitor nastupili u najboljoj mogućoj veri”, poručila je Brnabić u Istočnom Sarajevu.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković u ponedjeljak je još jednom upozorila da ne postoji saglasnost BiH za izgradnju HE “Buk-Bijela”. Ona j enavela kako vlasti entiteta RS “već duže vrijeme odbijaju provoditi presude Ustavnog suda BiH i nastavljaju s raspolaganjem državnom imovinom, odnosno potencijalima rijeke Drine”.

Nakon što su Ana Brnabić i Radovan Višković potpisali 13. novembra prošle godine Izjavu o realizaciji projekta “Gornja Drina”, 24 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta BiH uputili su zahtjev Ustavnom sudu BiH da preispita zakonitost projekta. Naveli su da bi odluku o tome morala da donosi isključivo država BiH, a uporište za zahtjev pronalašli su u odluci Ustavnog suda BiH kojom je definisano da “rijeke predstavljaju imovinu kojom može raspolagati isključivo država BiH”.

Iz Ustavnog suda BiH nisu odgovorili za Radio Slobodna Evropa (RSE) kada se može očekivati odlučivanje po zahtjevu za ocjenu zakonitosti zajedničkog projekta RS i Srbije.

Vlasti RS ovaj projekta sprovode u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS kojima su sve rijeke u tom bh. entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao „unutrašnje vode RS-a“. Međutim, Ustavni sud BiH je odlukom broj U-9-19 u februaru 2020.godine to zakonsko rješenje proglasio neustavnim.

Predstavnici RS smatraju da je oblast energetike prema Ustavu BiH u nadležnost entiteta, te stoga tvrde da sporazumom sa Srbijom o izgradnji hidrocentrala na rijeci Drini ne krše odluku Ustavnog suda BiH. To obrazlažu time što se lokacija za izgradnju tri hidroelektrane nalazi na gornjem toku rijeke Drine koji nije granica između BiH i Srbije, već se nalazi na području entiteta RS.

Prema projektu “Gornja Drina”, većinski udio vlasništva u hidroelektranama koje će biti izgrađene na teritoriji BiH imala bi Srbija, 51 odsto, a 49 odsto entitet RS.

Procijenjena vrijednost gradnje prve hidroelektrane -“Buk Bijela” – je oko 200 miliona evra. Predviđeno je da “Buk Bijela” na teritoriji opštine Foča u BiH ima 93 megavata instalisane snage, te da se akumulacija brane prostire jedanaest i po kilometara.

Izgradnju sve tri hidroelektrane finansirati Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS. Ukupna vrijednost projekta “Gornja Drina” iznosi oko 520 miliona evra, a realizaciju provodi istoimeno preduzeće.

U međuvremenu se čeka i odluka Odbora za sprovođenje ESPOO konvencije (UN-ova Konvencija o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica) po žalbi koju su u junu 2020. godine na projekt hidroelektrana na gornjoj Drini podnijeli Centar za životnu sredinu i Aarhus centar iz Bosne i Hercegovine zajedno sa organizacijama Green Home i Ozon iz Crne Gore (CG).

Žalba je podnešena, jer se vlasti RS, ali ni vlasti BiH, nisu savjetovale sa Crnom Gorom o prekograničnim uticajima na životnu sredinu hidroelektrana na gornjoj Drini.

“Dobijamo neke podatke koji su prilično šturi i na osnovu kojih ne možemo da izmjerimo procjene rizika i uticaja na životnu sredinu i u CG i u BiH”, kaže za RSE Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta Ozon.

Dodaj komentar:
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci