epa05084607 An Israeli army rescue unit demonstrates its flight rescue abilities from a Black Hawk helicopter during an air show for the graduation ceremony of new Israeli Airforce pilots at the Hatzerim Air Force base, outside Beersheva, in southern Israel, 31 December 2015. EPA/ABIR SULTAN

BiH, Hrvatska i Srbija mogle bi kupiti još po 300 tenkova, BiH 62 borbena aviona i sve tri zemlje mogle bi uposliti još desetke hiljada vojnika, a da ne prekrše sporazum.

Oružane snage BiH, Hrvatske oružane snage i Vojska Srbije imaju – premalo vojnika, aviona, tenkova, “oklopnjaka”, artiljerijskog naoružanja!

Spremnost tri vojske zajedno daleko je “lošija” od one kakva je predviđena Sporazumom o subregionalnoj kontroli naoružanja potpisanim u Firenci 1996. godine, a proizašlim iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovog Aneksa 1B. Naprimjer, sve tri zemlje bi mogle kupiti još više od po 300 tenkova, BiH bi mogla kupiti 62 borbena aviona i sve tri zemlje mogle bi uposliti još desetine hiljada vojnika – kad bi imale novca i potrebe.

Čime raspolažemo

Oružane snage BiH imaju oko 10.000 profesionalnih vojnih osoba, oko 5.000 osoba u pričuvi kao i oko 1.000 civilnih zaposlenika.

Imamo i oko 150 tenkova, od kojih je većina neispravna, kao i 20 helikoptera od kojih je pola neispravno. Oružane snage BiH u prosjeku nas godišnje koštaju oko 300 miliona maraka. Nedavno je Vijeće ministara BiH odobrilo plan “težak” 300 miliona maraka koji će se uložiti upravo u kupovinu novih i modernizaciju postojećih transportnih helikoptera. U sastavu OS BiH su i tri puka koji “baštine tradicije ratnih vojski u BiH”, nemaju nikakvu operativnu funkciju i bave se obilježavanjem značajnih datuma iz povijesti nekad zaraćenih vojska u BiH.

Hrvatska ukupno ima oko 18.000 profesionalnih vojnika i civilnih zaposlenika. Nedavno je najavila modernizaciju borbenih oklopnih vozila, odavno se priča o nabavci ili “rentanju” novih borbenih aviona, a “buru” u regiji izazvala je najava raketa dometa oko 300 kilometara (koje su u Srbiji ocijenili kao “balističke” i izravnu prijetnju). Hrvatska je od kraja rata 1995. do danas na vojsku potrošila oko 113 milijardi kuna ili oko 28 milijardi maraka, uglavnom na plaće. Ovdje se ne računaju razne donacije, uglavnom američke, vrijedne stotine miliona maraka kakve smo imali i u BiH i Srbiji. Posljednja u nizu je donacija 16 potpuno servisiranih izvidničko-napadačkih helikoptera “Kiowa Warrior” proizvedenih prije nekoliko godina, a koji su Amerikancima sad višak. Podaci u vojnoj spremnosti Hrvatskih oružanih snaga, u skladu sa NATO pravilima, potpuno su transparentni. Tako se zna da hrvatska mornarica ima četiri ophodna broda i pet raketnih topovnjača izgrađenim davno prije rata u hrvatskim brodogradilištima, dva ispravna ruska lovačka aviona MIG-21 čiji je upotrebni vijek više puta isticao, 72 tenka M-84 upitnog smisla i ispravnosti i oko 180 neispravnih tenkova T-55 s perspektivom rezanja u staro željezo. Jedina istinska modernizacija su 84 finska oklopnjaka Patria koja su Hrvatsku koštala 112 miliona eura od kojih je jedan dio angažiran u mirovnim misijama…

Godišnji budžet Vojske Srbije od oko 1,4 milijarde maraka zvuči prilično impresivno. No, većina se troši na plaće oko 52.000 vojnika i civilnih zaposlenika – jedino čime Srbija dominira u regiji. Što se tiče tehničke spremnosti, Srbija ima pet ruskih aviona-lovaca MIG-29 za koje prije par godina nisu imali akumulatore, te 31 MIG-21 od kojih tri ispravna. Tu su i 33 lovca-bombardera Orao koji već ne lete od 2013. kad se jedan srušio, 25 aviona Galeb G-4 od kojih je deset relativno ispravno i sa analognim uređajima, te 61 helikopter Gazela koji nemaju oklop u mogu se doslovno srušiti puškom, a svi zajedno su proizvedeni u nekadašnjem mostarskom “Sokolu”. Tu su i tri ruska transportna helikoptera Mi-8 i dva Mi-17 starija od tri decenije. Srbija ima i oko 470 većinom neispravnih tenkova T-55 i M-84, oko 580 vojnih transportera (uglavnom kamiona i oklopljenih “džipova” od kojih je dio američka donacija)…

Ni blizu limita

Svi navedeni brojevi daleko su od onih iz Sporazuma u Firenci, a to je istaknuto i 2014. godine kad su (tadašnji) ministri vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija, Igor Lukšić i Ivica Dačić i Vesna Pusić po završetku prethodnog sporazuma potpisali njegove izmjene.

Prema sporazumu iz Firence, BiH kao i (NATO-članica) Hrvatska mogu imati po 410 borbenih tenkova, po 340 borbenih oklopna vozila, po 1.500 komada artiljerijskog naoružanja, po 62 borbena aviona (BiH nema niti jedan) te po 21 jurišni helikopter (imamo samo transportne). Tadašnja Savezna Republika Jugoslavija mogla je imati 1.025 tenkova, 850 oklopnjaka, 3750 komada artiljerijskog oružja, 155 borbenih aviona te 53 helikoptera za napade. Ako se uzmu službeni podaci prema kojima Srbija (bez Kosova) ima oko 7,1 milion, Hrvatska ima oko 4,5 miliona, a BiH 3,8 miliona stanovnika, ispada kako Hrvatska sa budžetom za odbranu od prosječnih 1,3 milijarde maraka za obranu izdvaja oko 280 maraka, Srbija sa budžetom od oko 1,4 milijarde maraka oko 150, a BiH sa budžetom od oko 300 miliona maraka izdvaja oko 79 maraka po glavi stanovnika godišnje.

Balkanske armije u brojkama

280 maraka po glavi stanovnika izdvaja se iz hrvatskog budžeta za odbranu

150 maraka po glavi stanovnika izdvaja se iz srbijanskog budžeta za odbranu

79 maraka po glavi stanovnika izdvaja se iz budžeta BiH za odbranu

Bez utrke u naoružavanju

General pukovnik Anto Jeleč, načelnik Zajedničkog štaba OS BiH, u izjavi za Faktor napominje kako je Vijeće ministara BiH nedavno odobrilo osmogodišnji plan nabavke novih i modernizaciju postojećih helikoptera, kao i za njihovo održavanje, školovanje novih pilota… Ističe kako BiH nije ni u kakvoj trci u naoružavanju te da će se za početak napraviti jedan opširan plan koji će se predstaviti Predsjedništvu BiH i izraditi dugoročni plan.

– Hrvatska je u NATO-u i ona ima određene postulate i sposobnosti koje mora kao zemlja članica ispuniti. Srbija je naš prijatelj. Ona također želi ojačati svoje sposobnosti kao i BiH, a obje zemlje su u NATO-programu Partnerstvo za mir. Sve zemlje žele postići potrebne standarde kad je u pitanju interoperabilnost – kazao nam je načelnik Zajedničkog štaba OS BiH.

KOMENTARI:
Loading...